Page 4 - ZI Broj 114
P. 4
atstvo zagorske tradicije
Korizmeni i uskrsni
običaji naših predaka
Jelena Jazbec jni, šutljivi i strpljivi. Mlade djevojke
[email protected] na početku korizme skrušeno bi se
ispovjedile i trudile se održati čistoću
Miran život u skladu s priro- svojih misli, riječi i djela. Obitelji bi
dom, kakvim su živjeli naši se svake večeri okupljale oko stola i
stari, neusporediv je s užurbanim zajednički molile krunicu, a odlazilo
načinom života suvremenog čovjeka. se i na večernice, klanjanja s blago-
Uz pomoć Vesne Žlender zavirili slovom, koja su se održavala svaki
smo u bogatu riznicu korizmenih dan.
i uskrsnih običaja naših predaka i
uvidjeli kako su kršćanske proslave Blagoslov drijenka salatu. Bio je to tužan dan za vjernike, Vesna Žlender
tada imale značajniju ulogu nego što posvećen molitvi i odlasku u crkvu, čestitati Uskrs – rekla je Vesna.
to imaju danas. Duhovne pripreme Blagdanom Cvjetnice ili Muke Gos- gdje bi, ispred glavnog oltara, ležao Subotnji obred karakteriziralo je
tijekom četrdesetodnevnog razdo- podnje ulazi se u Veliki tjedan. Toga križ. Pri ulazu u crkvu svaka je oso- paljenje i blagoslov vatre ispred crkve,
blja korizme u zajedništvu s brojnim dana vjernici u crkvu na blagoslov ba pokleknula kod križa, poljubila kojom bi muškarci zapalili gobu koju
običajima Velikog tjedna, imali su donose grančice, ali ne bilo kakve. Isusove rane, a onda krenula prema su donijeli sa sobom, vrtjeli je cijelim
iznimnu važnost, upravo zato što - Iako se danas na blagoslov donose Isusovom grobu i nastavila s molit- putem do kuće da održe žeravicu i
je sve bilo podređeno najvažnijem maslinove grančice i razno cvijeće, vom. Na Veliku subotu pripremali naposljetku je bacili u peć, kao sim-
događaju – nedjelji proslave Kris- stari je zagorski običaj blagoslov su se dizani kolači i kuhala se šunka, bol svjetlosti i topline koju u svaki
tova uskrsnuća. Razdoblje korizme drijenka. Radi se o grančici sa žutim što se potom pakiralo u prigodnu dom donosi uskrsli Krist.
počinjalo bi, kao i danas, obredom cvjetovima koja je obilježje Cvjetnice košaricu i odnijelo na blagoslov jela u
pepeljenja na Pepelnicu. Pepeo, sim- karakteristično za naše podneblje – crkvu, u subotu navečer ili u nedjelju Slavlje uskrsnuća
bol životne prolaznosti i propadljivo- otkrila nam je Vesna, dodavši kako ujutro, ovisno o tome kako je gdje
sti čovjekova tijela, kršćanima služi je blagoslovljeni drijenak u kući imao bio običaj. Uskrsna zora označavala je početak
kao podsjetnik na nužnost pokore i posebno mjesto. Tijekom dana, prirodnim bojilima slavlja Kristova uskrsnuća. Običaj
obraćenja prije svršetka ovozemaljsk- - Po dolasku iz crkve, blagoslovljenim ukrašavale su se pisanice. je nalagao da se toga dana za svetu
og života. Skromni zagorski ljudi drijenkom ukrasilo bi se raspelo u - U posudu bi se stavila vruća misu odjene novi komad odjeće, kao
možda nisu bili visokoobrazovani, ali kući, koje bi bilo ukrašeno sve do voda, ljuske luka, ocat i sol. Kad simbol duhovne čistoće stečene ti-
su vrlo dobro poznavali simboliku pe- sljedeće Cvjetnice, kada se stari dri- bi ta mješavina zakipjela, u nju jekom četrdesetodnevne pripreme
pela, pa bi od toga dana sve do Uskrsa jenak ne bi bacio, nego se obavezno bi se umočilo jaje, koje bi postalo za blagdan Uskrsa. Po završetku
živjeli u odricanju – ne materijalnom, morao spaliti. smećkaste ili crvenkaste boje, ovisno mise, obitelji bi se okupljale oko bo-
jer im skromne životne prilike ionako Tijekom Velikog tjedna započinjalo bi o tome koliko je dugo bilo umočeno gatog stola, pomolile se i zajednički
nisu omogućavale obilje – već odri- ono što mi imamo običaj nazvati ve- u mješavinu. Pisanice bi se zatim blagovale. U poslijepodnevnim sati-
canju od poroka, loših navika i grije- likim proljetnim čišćenjem. Ljudima izglancale špekom i izložile u košari, ma, ljudi bi posjećivali jedni druge,
ha. Tijekom četrdeset dana korizme toga vremena bilo je važno da im te se darovale djeci koja bi dolazila čestitali si Uskrs i uživali u slasticama
trudili su se biti radišni, samozata- kuća za Uskrs bude čista, posprem- poput pite od jabuka i sira, rogača,
ljena i uredna. makovnjače i orehnjače.
- Hiža bi se zmela i okrečila, a raspela
i svete slike ukrasile bi se venčekima
i cvetekima napravljenima od krep
papira – istaknula je Vesna.
Od Velikog četvrtka naši stari imali
su običaj reći da je zemlja mrtva, što
znači da se na zemlji tih dana nije radi-
lo. Žene bi se zatvorile u kuću i radile
domaće mlince i rezance te mljele
orahe za kolače, a muškarci bi za to
vrijeme uređivali dvorišta. Velika se
pažnja pridavala tome da svi poslovi
završe do početka Mise Večere Gos-
podnje, koju je obilježavalo pranje
nogu dvanaestorici muškaraca, po
uzoru na dvanaest Isusovih apostola.
Veliki petak obilježavao je strogi
post i nemrs. Toga dana nije se jela
masna i začinjena hrana, pa bi žene
uglavnom pripremile jaja ili neku
4 Zagorje International
Korizmeni i uskrsni
običaji naših predaka
Jelena Jazbec jni, šutljivi i strpljivi. Mlade djevojke
[email protected] na početku korizme skrušeno bi se
ispovjedile i trudile se održati čistoću
Miran život u skladu s priro- svojih misli, riječi i djela. Obitelji bi
dom, kakvim su živjeli naši se svake večeri okupljale oko stola i
stari, neusporediv je s užurbanim zajednički molile krunicu, a odlazilo
načinom života suvremenog čovjeka. se i na večernice, klanjanja s blago-
Uz pomoć Vesne Žlender zavirili slovom, koja su se održavala svaki
smo u bogatu riznicu korizmenih dan.
i uskrsnih običaja naših predaka i
uvidjeli kako su kršćanske proslave Blagoslov drijenka salatu. Bio je to tužan dan za vjernike, Vesna Žlender
tada imale značajniju ulogu nego što posvećen molitvi i odlasku u crkvu, čestitati Uskrs – rekla je Vesna.
to imaju danas. Duhovne pripreme Blagdanom Cvjetnice ili Muke Gos- gdje bi, ispred glavnog oltara, ležao Subotnji obred karakteriziralo je
tijekom četrdesetodnevnog razdo- podnje ulazi se u Veliki tjedan. Toga križ. Pri ulazu u crkvu svaka je oso- paljenje i blagoslov vatre ispred crkve,
blja korizme u zajedništvu s brojnim dana vjernici u crkvu na blagoslov ba pokleknula kod križa, poljubila kojom bi muškarci zapalili gobu koju
običajima Velikog tjedna, imali su donose grančice, ali ne bilo kakve. Isusove rane, a onda krenula prema su donijeli sa sobom, vrtjeli je cijelim
iznimnu važnost, upravo zato što - Iako se danas na blagoslov donose Isusovom grobu i nastavila s molit- putem do kuće da održe žeravicu i
je sve bilo podređeno najvažnijem maslinove grančice i razno cvijeće, vom. Na Veliku subotu pripremali naposljetku je bacili u peć, kao sim-
događaju – nedjelji proslave Kris- stari je zagorski običaj blagoslov su se dizani kolači i kuhala se šunka, bol svjetlosti i topline koju u svaki
tova uskrsnuća. Razdoblje korizme drijenka. Radi se o grančici sa žutim što se potom pakiralo u prigodnu dom donosi uskrsli Krist.
počinjalo bi, kao i danas, obredom cvjetovima koja je obilježje Cvjetnice košaricu i odnijelo na blagoslov jela u
pepeljenja na Pepelnicu. Pepeo, sim- karakteristično za naše podneblje – crkvu, u subotu navečer ili u nedjelju Slavlje uskrsnuća
bol životne prolaznosti i propadljivo- otkrila nam je Vesna, dodavši kako ujutro, ovisno o tome kako je gdje
sti čovjekova tijela, kršćanima služi je blagoslovljeni drijenak u kući imao bio običaj. Uskrsna zora označavala je početak
kao podsjetnik na nužnost pokore i posebno mjesto. Tijekom dana, prirodnim bojilima slavlja Kristova uskrsnuća. Običaj
obraćenja prije svršetka ovozemaljsk- - Po dolasku iz crkve, blagoslovljenim ukrašavale su se pisanice. je nalagao da se toga dana za svetu
og života. Skromni zagorski ljudi drijenkom ukrasilo bi se raspelo u - U posudu bi se stavila vruća misu odjene novi komad odjeće, kao
možda nisu bili visokoobrazovani, ali kući, koje bi bilo ukrašeno sve do voda, ljuske luka, ocat i sol. Kad simbol duhovne čistoće stečene ti-
su vrlo dobro poznavali simboliku pe- sljedeće Cvjetnice, kada se stari dri- bi ta mješavina zakipjela, u nju jekom četrdesetodnevne pripreme
pela, pa bi od toga dana sve do Uskrsa jenak ne bi bacio, nego se obavezno bi se umočilo jaje, koje bi postalo za blagdan Uskrsa. Po završetku
živjeli u odricanju – ne materijalnom, morao spaliti. smećkaste ili crvenkaste boje, ovisno mise, obitelji bi se okupljale oko bo-
jer im skromne životne prilike ionako Tijekom Velikog tjedna započinjalo bi o tome koliko je dugo bilo umočeno gatog stola, pomolile se i zajednički
nisu omogućavale obilje – već odri- ono što mi imamo običaj nazvati ve- u mješavinu. Pisanice bi se zatim blagovale. U poslijepodnevnim sati-
canju od poroka, loših navika i grije- likim proljetnim čišćenjem. Ljudima izglancale špekom i izložile u košari, ma, ljudi bi posjećivali jedni druge,
ha. Tijekom četrdeset dana korizme toga vremena bilo je važno da im te se darovale djeci koja bi dolazila čestitali si Uskrs i uživali u slasticama
trudili su se biti radišni, samozata- kuća za Uskrs bude čista, posprem- poput pite od jabuka i sira, rogača,
ljena i uredna. makovnjače i orehnjače.
- Hiža bi se zmela i okrečila, a raspela
i svete slike ukrasile bi se venčekima
i cvetekima napravljenima od krep
papira – istaknula je Vesna.
Od Velikog četvrtka naši stari imali
su običaj reći da je zemlja mrtva, što
znači da se na zemlji tih dana nije radi-
lo. Žene bi se zatvorile u kuću i radile
domaće mlince i rezance te mljele
orahe za kolače, a muškarci bi za to
vrijeme uređivali dvorišta. Velika se
pažnja pridavala tome da svi poslovi
završe do početka Mise Večere Gos-
podnje, koju je obilježavalo pranje
nogu dvanaestorici muškaraca, po
uzoru na dvanaest Isusovih apostola.
Veliki petak obilježavao je strogi
post i nemrs. Toga dana nije se jela
masna i začinjena hrana, pa bi žene
uglavnom pripremile jaja ili neku
4 Zagorje International
