Page 11 - ZI Broj 137
P. 11
nja i kolovoza. za pružanje ugostiteljskih usluga u
- Najveći problem u izradi slamnatog Kozjaku u Svetom Križu Začretju, ili
krova upravo je slama, odnosno škop, štandova Turističke zajednice Krapin-
jer je proces njegova nastanka dugo- sko - zagorske županije. Njihov na-
trajan, a ovisi o vremenskim prilikama. jpoznatiji projekt je obnova krova
Proces započinje jesenskom sjetvom “Gupčeve hiže” u mjestu Hižakovec, na
raženog sjemena bez prihrane um- području Gornje Stubice.
jetnim gnojivima ili uz opreznu, mini- - Slamnati krovovi uglavnom se stavl-
malnu prihranu s malim ili nikakvim jaju na objekte koji službe u turističke
postotkom dušika, i to iz razloga da svrhe jer je to jedna od posebnih
stabljika raži u fazi rasta i dozrijevanja atrakcija, tim više što je opće poznato
zbog “bogatog tla” ne polegne na tlo kako je ova vještina pred izumiran-
te postane potpuno neupotrebljiva jem. Mišljenja smo da bi na području
za izradu slamnatog krova. Žetva Hrvatskog zagorja trebalo poduzeti
se mora obaviti ručno ili uz upora- posebne napore da se na što više ob-
bu zastarjele kosilice. Zbog samog jekata stave slamnati pokrov jer to
postupka dobivanja slame, ona se je dio naše tradicije i dio našeg kul-
prodaje po kilogramu težine i otpri- turnog identiteta, što ne bismo smjeli
like je skuplja u odnosu na zrno raži zaboraviti - zaključuje Šalamon.
četiri puta. No, unatoč dobroj cijeni,
gotovo nitko na području Krapinsko -
zagorske županije ne želi je proizvoditi
jer iziskuje puno ljudskog rada - ističe
Šalamon.
Obnova “Gupčeve hiže”
Slamnati krov uz održavanje svakih
10-ak godina može trajati i više od 30
godina, a njegova cijena ovisi o de-
bljini slamnatog pokrova, odnosno, o
količini utrošene slame.
U projekt “škop”, kako ističe Šalamon,
članovi udruge krenuli su prvenst-
veno zbog turističkog potencijala
koji vide u njemu, pa su do sada ug-
lavnom izrađivali slamnate krovove
za turističke objekte, poput sjenica
Zagorje International 11
- Najveći problem u izradi slamnatog Kozjaku u Svetom Križu Začretju, ili
krova upravo je slama, odnosno škop, štandova Turističke zajednice Krapin-
jer je proces njegova nastanka dugo- sko - zagorske županije. Njihov na-
trajan, a ovisi o vremenskim prilikama. jpoznatiji projekt je obnova krova
Proces započinje jesenskom sjetvom “Gupčeve hiže” u mjestu Hižakovec, na
raženog sjemena bez prihrane um- području Gornje Stubice.
jetnim gnojivima ili uz opreznu, mini- - Slamnati krovovi uglavnom se stavl-
malnu prihranu s malim ili nikakvim jaju na objekte koji službe u turističke
postotkom dušika, i to iz razloga da svrhe jer je to jedna od posebnih
stabljika raži u fazi rasta i dozrijevanja atrakcija, tim više što je opće poznato
zbog “bogatog tla” ne polegne na tlo kako je ova vještina pred izumiran-
te postane potpuno neupotrebljiva jem. Mišljenja smo da bi na području
za izradu slamnatog krova. Žetva Hrvatskog zagorja trebalo poduzeti
se mora obaviti ručno ili uz upora- posebne napore da se na što više ob-
bu zastarjele kosilice. Zbog samog jekata stave slamnati pokrov jer to
postupka dobivanja slame, ona se je dio naše tradicije i dio našeg kul-
prodaje po kilogramu težine i otpri- turnog identiteta, što ne bismo smjeli
like je skuplja u odnosu na zrno raži zaboraviti - zaključuje Šalamon.
četiri puta. No, unatoč dobroj cijeni,
gotovo nitko na području Krapinsko -
zagorske županije ne želi je proizvoditi
jer iziskuje puno ljudskog rada - ističe
Šalamon.
Obnova “Gupčeve hiže”
Slamnati krov uz održavanje svakih
10-ak godina može trajati i više od 30
godina, a njegova cijena ovisi o de-
bljini slamnatog pokrova, odnosno, o
količini utrošene slame.
U projekt “škop”, kako ističe Šalamon,
članovi udruge krenuli su prvenst-
veno zbog turističkog potencijala
koji vide u njemu, pa su do sada ug-
lavnom izrađivali slamnate krovove
za turističke objekte, poput sjenica
Zagorje International 11
