Page 6 - ZI Broj 3/2015
P. 6
Str. 6
SVJETSKO PRIZNANJE
Kajkavski književnijezik dobio je internacionalni ISO 639-3 kod
Nakon procedure koja je trajala dvije godine, kajkavski književni jezik dobio je internacionalni ISO 639-3 kod. Kako je za Novi list
objasnio Mario Jembrih iz udruge Kajkavska renesansa, taj se kod dodjeljuje jednom na godinu, a želi obuhvatiti sve svjetske
jezike, prošle i sadašnje.
- Zahtjev za jezični kod sam kreirao unutar projekta udruge Kajkavska renesansa, poduprli su ga hrvatski jezikoslovci, a kod
izrade zahtjeva i u komunikaciji pomoglo mi je i internacionalno iskustvo u radu s klijentima poput US State Departmenta i
Nizozemske vlade. Rezultat zahtjeva je internacionalni jezični kod »kjv« za kajkavski književni jezik od 16. do 19. stoljeća, uz
pojedina djela iz 20. stoljeća – objasnio je Jembrih. Istaknuo je pritom da dobivanje ovog koda puno znači za kajkavski književni
jezik.
- Kajkavski književni jezik time stupa na svjetsku pozornicu jezika. Dobiva status koji mu pripada te tako postaje poznat u
svijetu. Sada se može koristiti u vodećim svjetskim elektronskim medijima, poput Wikipedije, što se prije nije moglo. Ta
nemogućnost pisanja Wikipedije na kajkavskom književnom jeziku nas je zapravo i prisilila na traženje koda. Internacionalni
jezični kod za kajkavski književni jezik omogućuje točno klasificiranje kajkavske književnosti te kroz to povećava njezinu
razumljivost internacionalno, a njegova visoko razvijena književnost doprinosi i poznatosti Hrvatske u svijetu – istaknuo je
Jembrih za Novi list.
Piše: Doc.dr.sc. Rajko Fureš, prim.dr.med. Doc.dr.sc. Rajko Fureš, prim.dr.med.
Horvatskijezik
Vesel je vsaki kaj Horvatsku domaju rad ma i kaj mu horvatska je reč materinjska. Moreju se nekteri pitati zakaj sme te
veseli i čemu se te veselime. Te je zate kaj su nam z stranjskoga svieta priznali, kaj mnogi med nami niesu šteli priznati, da jezik
materinjski kaj kak najvrednejše blage ga čuvame, med stranjskami jeziki priznati je postal. Te vsemi kaj za kaj najdrajši živiju,
nekaj je najvrednejše, jer niesme zabadav povedali i delali da se rieč domača - horvatska, zdigne i živi.
Kak god da su nam govorili da z našem jezikem govoriju kumeki, da te nie jezik, kak god da sebe niesu videli, horvatsku rieč nam
hništili niesu, reč nam naša živi, kak god da su se nadali da je več prie sto i pedeset let bile je nebu. Vse une vriedne kaj na
našem horvatskom kajkavskom jeziku je zgovorene, napisane, kaj je ostale i kaj živi, nekaj je najvrednejše kaj Horvatska domaja
ma. Horvatskoga jezika nemre biti ak hunjem ma same "što", ak nema "ća" i ak nema i "kaj". Vse te skup vsem nam je najvekše
blage, kaj triebame ga čuvati za navek. Zate veseli morame biti, glave z veseljem zdignuti morame, jer vrieme se je zišle, da nam
je naš jezik priznati po cielomu svietu postal. A mi nigdar niesme drugoga jezika meli nek jezika Horvatskoga, a niti bile druge ni
niesme nek sme te kaj jesme - horvati.
SVJETSKO PRIZNANJE
Kajkavski književnijezik dobio je internacionalni ISO 639-3 kod
Nakon procedure koja je trajala dvije godine, kajkavski književni jezik dobio je internacionalni ISO 639-3 kod. Kako je za Novi list
objasnio Mario Jembrih iz udruge Kajkavska renesansa, taj se kod dodjeljuje jednom na godinu, a želi obuhvatiti sve svjetske
jezike, prošle i sadašnje.
- Zahtjev za jezični kod sam kreirao unutar projekta udruge Kajkavska renesansa, poduprli su ga hrvatski jezikoslovci, a kod
izrade zahtjeva i u komunikaciji pomoglo mi je i internacionalno iskustvo u radu s klijentima poput US State Departmenta i
Nizozemske vlade. Rezultat zahtjeva je internacionalni jezični kod »kjv« za kajkavski književni jezik od 16. do 19. stoljeća, uz
pojedina djela iz 20. stoljeća – objasnio je Jembrih. Istaknuo je pritom da dobivanje ovog koda puno znači za kajkavski književni
jezik.
- Kajkavski književni jezik time stupa na svjetsku pozornicu jezika. Dobiva status koji mu pripada te tako postaje poznat u
svijetu. Sada se može koristiti u vodećim svjetskim elektronskim medijima, poput Wikipedije, što se prije nije moglo. Ta
nemogućnost pisanja Wikipedije na kajkavskom književnom jeziku nas je zapravo i prisilila na traženje koda. Internacionalni
jezični kod za kajkavski književni jezik omogućuje točno klasificiranje kajkavske književnosti te kroz to povećava njezinu
razumljivost internacionalno, a njegova visoko razvijena književnost doprinosi i poznatosti Hrvatske u svijetu – istaknuo je
Jembrih za Novi list.
Piše: Doc.dr.sc. Rajko Fureš, prim.dr.med. Doc.dr.sc. Rajko Fureš, prim.dr.med.
Horvatskijezik
Vesel je vsaki kaj Horvatsku domaju rad ma i kaj mu horvatska je reč materinjska. Moreju se nekteri pitati zakaj sme te
veseli i čemu se te veselime. Te je zate kaj su nam z stranjskoga svieta priznali, kaj mnogi med nami niesu šteli priznati, da jezik
materinjski kaj kak najvrednejše blage ga čuvame, med stranjskami jeziki priznati je postal. Te vsemi kaj za kaj najdrajši živiju,
nekaj je najvrednejše, jer niesme zabadav povedali i delali da se rieč domača - horvatska, zdigne i živi.
Kak god da su nam govorili da z našem jezikem govoriju kumeki, da te nie jezik, kak god da sebe niesu videli, horvatsku rieč nam
hništili niesu, reč nam naša živi, kak god da su se nadali da je več prie sto i pedeset let bile je nebu. Vse une vriedne kaj na
našem horvatskom kajkavskom jeziku je zgovorene, napisane, kaj je ostale i kaj živi, nekaj je najvrednejše kaj Horvatska domaja
ma. Horvatskoga jezika nemre biti ak hunjem ma same "što", ak nema "ća" i ak nema i "kaj". Vse te skup vsem nam je najvekše
blage, kaj triebame ga čuvati za navek. Zate veseli morame biti, glave z veseljem zdignuti morame, jer vrieme se je zišle, da nam
je naš jezik priznati po cielomu svietu postal. A mi nigdar niesme drugoga jezika meli nek jezika Horvatskoga, a niti bile druge ni
niesme nek sme te kaj jesme - horvati.
