Page 8 - ZI Broj 102
P. 8
ermama Tuhelj predstavljena monografija „Sorte vinove
loze Hrvatskog zagorja“
Uz „Bajku na dlanu“ Zagorci bi uskoro
trebali dobiti i slogan „Bajka u čaši“
U Termama Tuhelj u Tuheljskim Toplicama, u prepunoj dvorani hotela Well,
pred 200-tinjak ljudi, u četvrtak je predstavljena monografija “Sorte vinove
loze Hrvatskog zagorja” koju je izdala Krapinsko - zagorska županija, a u kojoj
su pobrojane revitalizirane autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja.
Mladen Mandić Vinar Ivan Hršak iz Petrovskog, koji je na brajdi rodne
[email protected] kuće Ljudevita Gaja pronašao Staru krapinsku belinu
Nakon pozdravne riječi
dobrodošlice direktorice Termi
Tuhelj Ivane Kolar, zagorski župan
Željko Kolar istaknuo je da se na pro-
jektu zaštite i revitalizacije zagorskih
autohtonih sorti vinove loze radi već
skoro deset godina i za taj projekt
u dvije je faze Krapinsko – zagorska
županija izdvojila 672.000 kuna. Do-
datnih 30 tisuća kuna izdvojila je
zagorska Gospodarska komora za
istraživanje autohtonih sorti vinove
loze, a Trgocentar se u završnoj fazi po-
brinuo za podizanje matičnih nasada
gospodarski isplativih sorti.
Monografija u 3000
primjeraka
– Monografija je dosad tiskana u tri
tisuće primjeraka i samo za izda-
vanje monografije, Županija je izdvo-
jila 105.800 kuna. Autohtone zagorske
sorte sada imamo, a u sljedećem raz-
doblju moramo raditi i na njihovom
brendiranju i promociji kako bi te
sorte Zagorci sve više počeli i saditi –
rekao je župan Kolar.
Voditelj Strukovne grupe vinara pri za-
Zagorski Casanova u čak 70 poznatih
svjetskih sorti
Stara krapinska belina ili belina Jedna od istaknutih autohtonih za-
starohrvatska, autohtona zagorska gorskih sorti je i klanječki sokol koju
sorta grožđa koju je vinar Ivan su nekad uzgajali klanječki franjevci,
Hršak iz Petrovskog pronašao na a čije se vino prije 300-tinjak godina
brajdi rodne kuće vođe ilirskog moglo piti i na zagrebačkom Kaptolu.
pokreta Ljudevita Gaja, jedan je Poznati klanječki vinar Zvonko Sever
od roditelja najpoznatije svjetske bavi se već i njegovom masovnijom
vinske sorte chardonnaya. Riječ je o proizvodnjom i već je na tržištu. On
sorti koja je genetski prisutna u čak je izuzeo cijepna oka s posljednjih
70 poznatih svjetskih vinskih sorti, 20-ak trsova s Cesargradske gore u
a zbog svog darivanja genetskog vlasništvu franjevačke Župne crkve,
materijala, prozvana je i zagorskim te razmnožio sadnice iz vinograda
Casanovom. Borisa i Željka Finka. (mlm)
8 Zagorje International
loze Hrvatskog zagorja“
Uz „Bajku na dlanu“ Zagorci bi uskoro
trebali dobiti i slogan „Bajka u čaši“
U Termama Tuhelj u Tuheljskim Toplicama, u prepunoj dvorani hotela Well,
pred 200-tinjak ljudi, u četvrtak je predstavljena monografija “Sorte vinove
loze Hrvatskog zagorja” koju je izdala Krapinsko - zagorska županija, a u kojoj
su pobrojane revitalizirane autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja.
Mladen Mandić Vinar Ivan Hršak iz Petrovskog, koji je na brajdi rodne
[email protected] kuće Ljudevita Gaja pronašao Staru krapinsku belinu
Nakon pozdravne riječi
dobrodošlice direktorice Termi
Tuhelj Ivane Kolar, zagorski župan
Željko Kolar istaknuo je da se na pro-
jektu zaštite i revitalizacije zagorskih
autohtonih sorti vinove loze radi već
skoro deset godina i za taj projekt
u dvije je faze Krapinsko – zagorska
županija izdvojila 672.000 kuna. Do-
datnih 30 tisuća kuna izdvojila je
zagorska Gospodarska komora za
istraživanje autohtonih sorti vinove
loze, a Trgocentar se u završnoj fazi po-
brinuo za podizanje matičnih nasada
gospodarski isplativih sorti.
Monografija u 3000
primjeraka
– Monografija je dosad tiskana u tri
tisuće primjeraka i samo za izda-
vanje monografije, Županija je izdvo-
jila 105.800 kuna. Autohtone zagorske
sorte sada imamo, a u sljedećem raz-
doblju moramo raditi i na njihovom
brendiranju i promociji kako bi te
sorte Zagorci sve više počeli i saditi –
rekao je župan Kolar.
Voditelj Strukovne grupe vinara pri za-
Zagorski Casanova u čak 70 poznatih
svjetskih sorti
Stara krapinska belina ili belina Jedna od istaknutih autohtonih za-
starohrvatska, autohtona zagorska gorskih sorti je i klanječki sokol koju
sorta grožđa koju je vinar Ivan su nekad uzgajali klanječki franjevci,
Hršak iz Petrovskog pronašao na a čije se vino prije 300-tinjak godina
brajdi rodne kuće vođe ilirskog moglo piti i na zagrebačkom Kaptolu.
pokreta Ljudevita Gaja, jedan je Poznati klanječki vinar Zvonko Sever
od roditelja najpoznatije svjetske bavi se već i njegovom masovnijom
vinske sorte chardonnaya. Riječ je o proizvodnjom i već je na tržištu. On
sorti koja je genetski prisutna u čak je izuzeo cijepna oka s posljednjih
70 poznatih svjetskih vinskih sorti, 20-ak trsova s Cesargradske gore u
a zbog svog darivanja genetskog vlasništvu franjevačke Župne crkve,
materijala, prozvana je i zagorskim te razmnožio sadnice iz vinograda
Casanovom. Borisa i Željka Finka. (mlm)
8 Zagorje International
