Page 9 - ZI Broj 102
P. 9
Krapinsko - zagorski župan kao “Bajka na dlanu”, a u budućnosti menikom prirode trajne vrijednosti“. Voditelj projekta prof. dr.
Željko Kolar bi mu se mogao dodati i slogan “Bajka Nazočnima su se obratili i predsjednik Edi Maletić s Agronomskog
u čaši” – istaknuo je voditelj projekta zagorske Gospodarske komore Josip
gorskoj Gospodarskoj komori Slavko Edi Maletić. Grilec koji je istaknuo da ovog pro- fakulteta u Zagrebu
Merkaš nadovezao se kako se u Za- jekta zasigurno ne bi bilo bez velikog urno mogu pomoći i brojni stručnjaci
gorju unazad 20 godina sustavno vodi Trs Ljudevita Gaja – entuzijazma zagorskih vinara, ali isto koji su završili Agronomski fakultet i
briga o edukaciji vinara i povezivanju spomenik prirode tako i da tako dobrog vina ne bi bilo vraćaju se nazad živjeti u Zagorje.
članstva što je dovelo do toga da je da se ono ne toči iz boca koje su proiz- Nakon službenog dijela, uz degustaci-
Zagorje među svim županijama u Recenzent monografije dr. Nikola vedene u Zagorju. ju autohtonih zagorskih vina i delicija
Hrvatskoj napravilo najveći iskorak u Mirošević predložio je županu Ko- Dekan Agronomskog fakulteta Zoran Termi Tuhelj, za dobro raspoloženje i
kvaliteti svojih vina. Dodao je i kako se laru kako bi trs starohrvatske beline Grgić apelirao je da Zagorci krenu i s na predavanju, a kasnije i u restoranu
nada da će Projekt ući i u svoju treću pronađen ispred rodne kuće Ljudevita novim projektima u kojima im zasig- pobrinuo se i Tamburaški sastav Ekipa
fazu. Gaja u Krapini trebalo proglasiti „Spo- iz Klanjca.
Voditelj cijelog projekta prof. dr. Edi
Maletić s Agronomskog fakulteta u
Zagrebu, rekao je da su se u protek-
lih deset godina u Zagorju promije-
nila četiri župana, a na Agronomskom
fakultetu tri dekana, no projekt se
uspješno priveo kraju.
– U Hrvatskoj smo nekad imali 400-tin-
jak sorti, no danas ih je ostalo svega
130, dok su ostale nepovratno nestale.
One su brže nestajale u kontinentalnoj
Hrvatskoj, nego u Dalmaciji i time je
naš uspjeh izdvajanja nekoliko au-
tohtonih sorti u Zagorju još veći. Nad-
amo se da ćemo ovim našim projek-
tom i stvaranjem „banke gena“ neke
od tih autohtonih sorti na velika vrata
vratiti u masovniju proizvodnju, a za
to će nam sada svakako biti najvažnija
njihova promocija – najpoznatije
svehrvatske beline, zatim smudne be-
line, sokola i ostalih sorti koje smo iz-
dvojili. Zagorje je dosad promovirano
Trs pred kućom Ljudevita Gaja 9
Zagorje International
Željko Kolar bi mu se mogao dodati i slogan “Bajka Nazočnima su se obratili i predsjednik Edi Maletić s Agronomskog
u čaši” – istaknuo je voditelj projekta zagorske Gospodarske komore Josip
gorskoj Gospodarskoj komori Slavko Edi Maletić. Grilec koji je istaknuo da ovog pro- fakulteta u Zagrebu
Merkaš nadovezao se kako se u Za- jekta zasigurno ne bi bilo bez velikog urno mogu pomoći i brojni stručnjaci
gorju unazad 20 godina sustavno vodi Trs Ljudevita Gaja – entuzijazma zagorskih vinara, ali isto koji su završili Agronomski fakultet i
briga o edukaciji vinara i povezivanju spomenik prirode tako i da tako dobrog vina ne bi bilo vraćaju se nazad živjeti u Zagorje.
članstva što je dovelo do toga da je da se ono ne toči iz boca koje su proiz- Nakon službenog dijela, uz degustaci-
Zagorje među svim županijama u Recenzent monografije dr. Nikola vedene u Zagorju. ju autohtonih zagorskih vina i delicija
Hrvatskoj napravilo najveći iskorak u Mirošević predložio je županu Ko- Dekan Agronomskog fakulteta Zoran Termi Tuhelj, za dobro raspoloženje i
kvaliteti svojih vina. Dodao je i kako se laru kako bi trs starohrvatske beline Grgić apelirao je da Zagorci krenu i s na predavanju, a kasnije i u restoranu
nada da će Projekt ući i u svoju treću pronađen ispred rodne kuće Ljudevita novim projektima u kojima im zasig- pobrinuo se i Tamburaški sastav Ekipa
fazu. Gaja u Krapini trebalo proglasiti „Spo- iz Klanjca.
Voditelj cijelog projekta prof. dr. Edi
Maletić s Agronomskog fakulteta u
Zagrebu, rekao je da su se u protek-
lih deset godina u Zagorju promije-
nila četiri župana, a na Agronomskom
fakultetu tri dekana, no projekt se
uspješno priveo kraju.
– U Hrvatskoj smo nekad imali 400-tin-
jak sorti, no danas ih je ostalo svega
130, dok su ostale nepovratno nestale.
One su brže nestajale u kontinentalnoj
Hrvatskoj, nego u Dalmaciji i time je
naš uspjeh izdvajanja nekoliko au-
tohtonih sorti u Zagorju još veći. Nad-
amo se da ćemo ovim našim projek-
tom i stvaranjem „banke gena“ neke
od tih autohtonih sorti na velika vrata
vratiti u masovniju proizvodnju, a za
to će nam sada svakako biti najvažnija
njihova promocija – najpoznatije
svehrvatske beline, zatim smudne be-
line, sokola i ostalih sorti koje smo iz-
dvojili. Zagorje je dosad promovirano
Trs pred kućom Ljudevita Gaja 9
Zagorje International
