Zaljubljenici u kampiranje uskoro bi mogli doći na svoje, popularizacijom novog oblika odmora, koji pruža mogućnost uživanja u prirodi, ali i visokokvalitetnu uslugu za sve one koji tijekom godišnjeg odmora očekuju kraljevski tretman i dašak glamura.
Upravo spoj ruralnog i glamuroznog čini glamping, sve popularniji oblik turizma, čiji je naziv spoj dviju riječi – glam, odnosno, glamurozno, i camping, odnosno, kampiranje.
Prilikom glampinga ne morate postavljati šator bojeći se da će vam ga odnijeti vjetar, ne morate spavati u vreći za spavanje u strahu da će vam se uvući kukac ili zmija, ne morate paliti logorsku vatru da biste se ugrijali navečer… Iako poneki avanturisti u tome uživaju i ne bi se toga odrekli ni pod koju cijenu, za one koji žele boraviti u prirodi, istovremeno se ne odričući luksuza, mogu se odlučiti za ovaj alternativni oblik turizma, koji je u Europu na velika vrata stigao preko Atlantika prije nekoliko desetljeća, a iz godine u godinu sve se više popularizira, što dokazuje i porast broja ugostitelja koji turistima nude boravak u prirodi i spavanje u luksuzno uređenim šatorima, kolibama, igluima, kućicama na drveću ili – velikim drvenim bačvama vina.
Upravo je ovaj posljednji oblik “spavaonica” za turiste sve popularniji na našoj obali, ali i u susjednim zemljama, a kao poznatoj vinskoj regiji, nameće se pitanje zašto u Zagorju nije zaživjelo pretvaranje neiskorištenih bačvi vina u luksuzne spavaonice za turiste.
Sto posto zagorsko
Odgovor smo potražili među turističkim djelatnicima i poznatim zagorskim ugostiteljima koji već godinama njeguju tradiciju ruralnog turizma u Zagorju, pretvarajući ovo područje u prepoznatljivu destinaciju za goste željne uživanja u netaknutoj prirodi, boravku na svježem zraku i degustiranju autohtonih zagorskih delicija.
Josip Ptičar, vlasnik seljačkog turizma “Trsek”, prepoznao je potencijal drvenih bačvi, u koje je stavio klupice za sjedenje, što je postala atrakcija za goste njegovog imanja, ali nije još razmišljao o tome da ih pretvori u spavaonice.
– Sviđa mi se ideja, moram priznati da nisam još čuo za to. Treba biti inovativan i pružati gostima nešto novo, da bi se turizam zaista mogao razvijati – rekao nam je Josip.
Za razliku od njega, Marko Živaljić, vlasnik Tradicijskog turizma “Majsecov mlin”, vrlo dobro poznaje ovaj oblik turizma.
– Vjerovali ili ne, za to sam čuo već prije 30 – 40 godina. U Kampu Spačva kod Lipovca, u hrastovoj šumi uz rijeku Spačvu, već su u vrijeme Jugoslavije bile su uređene velike bačve vina i pretvorene u spavaonice za goste – prisjetio se Marko. Kao iskusni ugostitelj, ističe kako se ne bi odvažio na spomenuti oblik turizma, jer smatra kako Zagorje ipak ima potencijala za nešto drugo, autohtono i sto posto zagorsko.
– Ljudi bi trebali više uređivati stare drvene kuće i kleti, mislim da bi to bilo puno primamljivije za turiste koji dolaze u ovaj kraj – rekao je Živaljić.
Kleti i stare hiže
Predvodnik uređenja starih drvenih kućica svakako je Boris Vuglec, vlasnik Pansiona “Vuglec Breg”, koji turistima nudi mogućnost boravka u četiri autohtone zagorske hiže ili u jednoj kleti, danas pretvorenoj u luksuzno opremljenu dvokrevetnu sobu sa saunom. Svojim gostima, kako kaže, pruža pravi spoj glamura i uživanja u prirodi, stoga nema potrebe za promjenom ili uvođenjem nečeg novog.
– Smatram da ovo s bačvama ne bi bila neka priča, prvenstveno zato što u Zagorju nema velikih vinarija koje bi imale tako velike bačve vina, a sve što uvezemo, više nije autohtono, nema povijest i gubi vjerodostojnost. Zato mi se više sviđa uređenje drvenih kućica, a koliko vidim, i posjetiteljima, od kojih je čak 60 posto iz inozemstva – otkrio nam je Vuglec.
S njime se slaže i Stjepan Šalamon, vlasnik ruralne kuće za odmor “Cecilija”, drvenog hrastovog zdanja u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, sedam kilometara udaljenom od Marije Bistrice.
– Iako mi se jako sviđa ideja s uređenjem drvenih bačvi, gotovo ih je nemoguće nabaviti – otkrio nam je Šalamon.
Izgleda kako u skorijoj budućnosti u Zagorju ipak neće zaživjeti bačve – spavaonice, iako to ne znači da se u ovom kraju ne slijede globalni trendovi. Primjeri poput Pansiona “Vuglec Breg” potvrda su kako se posljednjih nekoliko godina turistički potencijal u ovom kraju počeo uvelike iskorištavati, a zasigurno se ne bi razočarali ni gosti u potrazi za glampingom.
