Na današnji dan 1809. godine, u Krapini je rođen Ljudevit Gaj, vodeća osoba hrvatskog narodnog preporoda u 19. stoljeću i utemeljitelj suvremenog hrvatskog pravopisa.
Nakon osnovne škole, prvi razred gimnazije završio je u Varaždinu, gdje se nije uklopio, zbog čega je školovanje nastavio u njemačkoj gimnaziji u Karlovcu. Završio je studij u Beču i Pešti, nakon čega se vratio u Zagreb i počeo raditi u struci. U Zagrebu je oko sebe je okupio skupinu ljudi koji su zajednički počeli planirati prosvjetni, znanstveni, gospodarski i kulturni preporod Hrvatske, po uzoru na razvijene europske zemlje.
Standardizacija jezika
Počeo je izdavati “Novine horvatske”, s prilogom “Danica horvatska, slavonska i dalmatinska”, kasnije preimenovane u “Ilirske narodne novine” i “Danica ilirska”. Također, već u ranoj fazi života počeo je pisati pjesme, uglavnom na njemačkom jeziku. 1826. godine u Karlovcu je objavljena knjižica “Tvrđave oko Krapine”.
Kada je 1843. zabranjeno ilirsko ime, izgubio je glavnu ulogu u ilirskom pokretu, no u povijest je ušao zahvaljujući zaslugama na području standardizacije hrvatskog jezika i utemeljenju suvremenog hrvatskog pravopisa na hrvatskoj štokavštini. Upravo zahvaljujući njemu, 1847. godine hrvatski jezik zamijenio je latinski kao službeni jezik u Hrvatskom saboru.
Proglasio stečaj
Nakon kraha političke karijere, zbačeni srbijanski knez Milan Obrenović optužio ga je da je od njega iznudio novac. Protiv Gaja je pokrenuta istraga, a iako mu ništa nije dokazano na sudu, morao se u potpunosti povući iz javnog života i rada. Odlučio je pokrenuti knjižarski posao, ali knjižara je ubrzo propala, naklada novina se smanjila, a 1853. godine je uhićen i optužen za veleizdaju jer se sastao s knezom Milošem u Beču. Istražni i sudski postupak je bio obustavljen, ali šteta je bila nepopravljiva. Nakon što je 1858. godine proglasio stečaj, dotada najveći u Hrvatskoj, do kraja se života borio za egzistenciju. Za novac se obraćao čak i političkim protivnicima. Umro je 20. travnja 1872. godine.
