I ove godine, Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok prigodnim je aktivnostima, posjetom izložbi “JEZIK govorimo – PISMO pišemo” u Gradskoj knjižnici K. Š. Gjalskog u Zaboku i predavanjem o jeziku, obilježila Mjesec hrvatskog jezika, koji započinje 21. veljače na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.
50. obljetnica Deklaracije
Posljednji dan obilježavanja mjeseca hrvatskog jezika, zabočka Gimnazija je svečanom priredbom u Forumu artes liberales obilježila i Dane hrvatskog jezika, koji traju od 11. do 17. ožujka te 50. obljetnicu potpisivanja spomenute Deklaracije, jednog od najvažnijih dokumenata u borbi za samostalni razvitak hrvatskog jezika. Deklaraciju je sastavilo i potpisalo osamnaest znanstvenih i kulturnih ustanova u Hrvatskoj, u Matici hrvatskoj 1967. godine. Deklaracija je osigurala dosljednu primjenu hrvatskoga književnog jezika u školama, novinstvu, javnom i političkom životu, na radiju i televiziji, odnosno, službeno je potvrđeno da svi trebaju upotrebljavati književni jezik sredine u kojoj djeluju.
Dan materinskog jezika
Budući da materinski izričaj treba njegovati jer je jezik bitna odrednica naroda i identiteta, Gimnazija AGM već godinama spaja Dan materinskog jezika i Dan hrvatskog jezika te se tom prigodom organiziraju predavanja o kajkavskom jeziku i na kajkavskom jeziku, koji je većini gimnazijalaca materinski. Ove godine gosti su bili mr. Ivan Zvonar, autor knjige “Pregled povijesti kajkavske usmene književnosti” i dr. Rajko Fureš, stoloravnatelj Hrvatske udruge Muži zagorskog srca, koja je nakladnik knjige. Oni su predstavili drugi dio “Pregleda” posvećen hrvatskom etnomuzikologu, melografu i akademiku Vinku Žgancu. U programu su sudjelovali i gimnazijalci – maturantica Marija Hanžić pročitala je staru kajkavsku pjesmu koju je zabilježio Vinko Žganec “Ja bi išla k svojoj kumi”, a pjesmu koju je napisao grof Patačić u 18. stoljeću “Tebe lepo ja pozdravlam” otpjevala je Maja Piljek, uz klavirsku pratnju Nikole Kešćeca.
