Iako će se konačna šteta od jučerašnjeg i današnjeg mraza zbrajati tek idućih dana, već sada se sa sigurnošću može tvrditi da će štete biti velike. Naime iz mnogih krajeva Zagorja stižu dojave, ali i na Facebooku se može iščitati kako su mnogima poljoprivredni usjevi, vinogradi i voćke skroz ili djelomično stradali. Hoće li štete biti na razini prošlogodišnjih od čak 52 milijuna kuna, veće ili manje, znat će se tek nakon izvješća općinskih i gradskih povjerenstava za procjenu od šteta koje će se sigurno formirati već idućeg tjedna. Da je mraz jučer i danas po intenzitetu bio isti ili čak i jači nego prošle godine u isto vrijeme, 26. travnja, potvrdili su nam i u krapinskoj Meteorološkoj postaji.
Hladnije nego lani
– Jučer ujutro je na visini od dva metra zabilježena temperatura od -2,2 stupnja Celzijevih, dok je ona iznad samog tla iznosila čak -5,6 stupnjeva Celzijusa. Jutros smo izmjerili nešto manje i bila je -2 stupnja na dva metra visine i -4,6 iznad samog tla. No, moguće je da je danas izmjereno nešto manje jer su se cijelu noć ložile bale slame u voćnjaku u Popovcu koje su dovezene kamionom što je vjerojatno i kod nas na mjernoj stanici malo podignulo temperaturu. Lani je pak 26. travnja ujutro na dva metra zabilježena temperatura od -2,7, a iznad samog tla -5,1. Dakle ove godine jutra su u Krapini bila još i za nijansu hladnija, no hoće li uzrokovati veće ili manje štete nego lani tek će se vidjeti. Budući da je ožujak ove godine bio topliji i vegetacija je počela ranije i nešto je veća i štete bi mogle biti čak i veće – rekli su nam u krapinskoj Meteorološkoj postaji. Dodali su kako je posebno otežavajuća okolnost ta što je tijekom noći ove godine čak šest sati bilo ispod ništice i to od ponoći, pa sve do šest ujutro, pa su često i loženja slame, drva ili nečeg drugog na nekim mjestima bila uzaludna.
Noćno spašavanje
A Zagorci su ove godine, poučeni lošim iskustvom od lani, na razne načine pokušavali spašavati ono što se spasiti da. Neki su u svojim voćnjacima, vinogradima i u vrtovima ložili vatru, neki su ga grijali grijačima na traktoru ili malim prijenosnim pečicama, neki su ga i orošavali prskajući ga vodom iz traktorskih ili ručnih prskalica, a neki su svoje nasade u dvorištima, voćnjacima i vinogradima prekrivali slamom, lišćem, folijama, kartonima, tkaninama – svime što im je bilo pri ruci. Slavko Posavec iz Dubrovčana u općini Veliko Trgovišće tako je, kako bi zaštitio svoj vinograd od mraza u Bezavini, iz kuće iznio vjerojatno sve zalihe stolnjaka, kuhinjskih krpa, starih plahti i deka, a još je iznad vinograda naložio i vatru s drvima u željeznoj bačvi kako bi zaštitio barem stotinjak svojih trsova, onih u nižim predjelima.
