U Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” predstavljena je “Enciklopedija Hrvatskoga zagorja”. Predstavljanju je nazočio i Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.
– Sretan sam i ponosan što smo zajedničkim radom Zavoda, vanjskih suradnika i Krapinsko – zagorske županije, napravili knjigu nad knjigama, “Enciklopediju Hrvatskoga zagorja”. Doprinos Zagoraca i Zagorki kroz povijest izuzetno je velik, i veseli me što smo puno toga naučili prateći rad na “Enciklopediji” i da smo se ponovno sjetili nekih velikana, koji su bili zaboravljeni kroz povijest, a koji su u pojedinim povijesnim trenucima imali izuzetno veliku važnost, ne samo za Zagorje, nego za kompletne procese koji su se događali u Hrvatskoj, ali i šire – rekao je župan Kolar.
Bogatstvo regije
Predstavljanju “Enciklopedije” nazočio je i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić.
– “Enciklopedija Hrvatskoga zagorja”, koja je danas predstavljena, pruža uvid u geografska i prirodoslovna obilježja regije, u bogatu umjetničku i spomeničku baštinu, politička razdoblja u povijesnom kontekstu, ali i podatke o svakodnevnom životu – rekao je.
Ravnatelj Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Antun Vujić, istaknuo je kako regije koje bi se po svojoj brojnosti i veličini mogle staviti ispred Zagorja, kao što su Dalmacija i Slavonija, nemaju takvu enciklopediju.
– Mi smo se iznenadili koliko bogatstva ova regija ima. Mnogi ljudi iz Zavoda su radili na Enciklopediji, no bez pomoći muzealaca, povjesničara i pisaca, ne bismo mogli napraviti ovakvo djelo. Napravili smo velebno djelo – rekao je Vujić.
Čak 130 autora
Na samoj “Enciklopediji” radilo je čak 130 autora, a s drugim zavodskim djelatnicima i fotografima, u njenoj izradi sudjelovalo je više od 150 suradnika.
– Kad smo saznali da je Leksikografski zavod tiskao “Istarsku enciklopediju”, naša ideja pretvorila se u inicijativu za izdavanje “Enciklopedije Hrvatskog zagorja”. Ugovor o izdavanju i tiskanju potpisan je 25. veljače 2014. godine, što znači da je rad na tom velebnom projektu trajao svega tri godine – rekao je Božidar Brezinščak Bagola, koji je bio i stručni voditelj projekta u ime Krapinsko – zagorske županije.
