– Rijetki su oni koji nisu čuli za ovaj vrh. Naime, vrhovi iznad 4800 metara nadmorske visine, s rijetkim zrakom s manje kisika, čestim lavinama koje ruše sve pred sobom, s vjetrovima koji pušu u prosjeku oko 110 kilometara na sat, s temperaturama koje idu i do -28 stupnjeva Celzijevih i probijaju sve do kosti, s jednim jako teškim dijelom rute, tzv. Kuloarom smrti ili Ruskim ruletom ispod vrha, gdje pogine najviše ljudi prilikom odrona kamenja i komada leda jako velikom brzinom, čine ovo mjesto jednim od najopasnijih na svijetu za alpiniste, gdje su mnogi, nažalost, ostavili svoje kosti. Svake godine je u prosjeku tisuću pokušaja penjanja do vrha, i svake godine na tom najvišem vrhu Europe život izgubi od 40 do 80 ljudi. Samo jedna greška može prouzročiti katastrofu. Mnogi ljudi su nestajali jedan za drugim i plaćali najveću moguću cijenu, a sam pogled na vrh upozorenje je svakome da gore nema nikakve milosti. No to me neće spriječiti da ga pokušam osvojiti! – ovako govori 30-godišnji Andrija Jagečić (30) iz Oroslavja, koji je svoju ljubav prema alpinizmu počeo razvijati kada mu je bilo 28 godina. Iako se tom aktivnošću počeo baviti rekreativno, s vremenom je stekao titulu certificiranog alpinista, a sada se nalazi pred izazovom života. Naime, za 10-ak dana sprema se osvojiti najviši vrh Europe – Mont Blanc, koji se nalazi na 4810 metara nadmorske visine.
– Postoje geografske rasprave oko toga je li vrh Elbrus, najviši vrh Kavkaza, teritorijalno u Europi ili Aziji, pa neki smatraju da je on najviši vrh Europe, no alpinisti ipak titulu “Kralja Europe” pripisuju Mt. Blancu – otkriva Andrija.
Zdravstveni problemi
Ovaj zaljubljenik u adrenalin rođen je 2. veljače 1987. godine. Srednju školu završio je u Zaboku, a zatim je upisao Kineziološki fakultet u Zagrebu, no, zbog teške ozlijede ramena, morao je prekinuti studiranje. To nisu bili jedini zdravstveni problemi u njegovom životu. Međutim, sve te poteškoće nikada ga nisu spriječile da odustane od svoje strasti – sporta. Uspješno se svaki puta vratio u formu, redovito vježba u teretani koju ima kod kuće, a s 28 godina pronašao je i novu strast – alpinizam. Krenuo je s osvajanjem manjih vrhova u Hrvatskoj, kasnije prešao na one više u Sloveniji, Austriji i Italiji, a sada je, kaže, dovoljno samopouzdan da prihvati najveći izazov – osvajanje Mont Blanca, a nakon toga i najvišeg vrha Sjeverne Amerike – Denalija (ili Mt. McKinleyja – 6.190 metara), Afrike – Kilimanjara (5.895 metara) i Južne Amerike – Aconcague (6960 metara). Uspon na svaki od tih vrhova u sebi krije brojne opasnosti po život, poput odrona kamenja, lavina, udara gromova, ugriza zmija, nedostatka kisika, ali i visinske bolesti, zbog koje osobe mogu pasti u komu. Međutim, njegova je želja, uz sve te vrhove, osvojiti i jedan od najopasnijih na svijetu, Matterhorn, koji se nalazi na granici Švicarske i Italije, na 4478 metara nadmorske visine, a tehnički je zahtjevniji i od uspona na Mt. Everest, što mu je također velika želja. Naime, pri usponu na Matterhorn, život je izgubilo više od 600 osoba, pa se s pravom naziva i “Vrhom smrti”.
Iako do sada nije osvajao tako velike vrhove, to ne znači da se nije našao u opasnim situacijama.
– Prilikom uspona na Triglav, odronio mi se kamen za koji sam se držao rukom. Srećom pa sam se uspio zadržati jednom rukom, a bilo je dobro i to da ispod mene nije bilo nikoga, jer bi postojala opasnost da kamen pogodi tu osobu – otkriva Andrija, kojeg smo pitali i ima li podršku okoline, svoje obitelji i prijatelja, za izazov za koji se priprema.
Dobra oprema
– Nemam baš veliku podršku svoje okoline, što je i razumljivo, s obzirom na to da krećem u opasan pohod. Tako bi reagirao svatko kada bi se radilo o njegovom djetetu, članu obitelji ili prijatelju. No, ja mislim da sam spreman i da ću uspjeti – ističe Andrija.
U pohod na Mt. Blanc kreće s članovima ekspedicije iz Zagreba. Planirani polazak je u tri sata u noći, iz poznatog skijališta Chamonix u Francuskoj.
– Sve je to nepredvidljivo, jer ovisimo o vremenu i mnogim drugim faktorima, a ako se svi uvjeti poklope, veće su šanse za uspjeh – kaže Andrija.
Opisao nam je i kako to izgleda kada se dođe na vrh.
– Na velikim visinama ne preporučuje se predugo zadržavanje. Članovi ekspedicije si čestitaju, fotografiraju se, i ubrzo nakon toga počinje silazak. Upravo prilikom silaska događa se mnogo nesreća, jer su ljudi euforični, pa izgube koncentraciju, i ponestaje snage, i stradavaju zbog nepažnje. Općenito je kod alpinizma najvažnije imati dobru opremu, nikada ne podcijeniti planinu i uvijek se znati vratiti na vrijeme, u slučaju da naslutimo opasnost – kaže mladi alpinist.
Za svoje prve pothvate uspio je pronaći sponzore. Jedno od njih je poduzeće Athlon Gym, koje se bavi prodajom sportske opreme. Svaki novoosvojeni vrh, otvara mu i nove mogućnosti i postaje ulaznica za daljnje svjetske poduhvate. Krajnji cilj je Mt. Everest, najviši vrh svijeta, koji se nalazi na 8848 metara. Za taj bi mu pothvat trebalo sto tisuća dolara, a vjeruje kako bi mu taj novac mogao biti osiguran od strane sponzora, ukoliko sve dotadašnje uspone obavi uspješno.
Na kraju smo Andriju pitali kako se osjeća uoči ovog velikog izazova.
– Dakako da je prisutno uzbuđenje, ali ne i strah. Zdravstveni problemi i operacije koje sam prošao za mene su bile puno gore od ovoga. Volim adrenalin, uživam u tome, i ono što sam si zacrtao, to ću i ostvariti – zaključuje Andrija, čiju ćete avanturu moći pratiti na našem portalu i u našim digitalnim novinama.
