Sedam policijskih Uprava koje se protežu do granice s Bosnom i Hercegovinom dobilo je nalog da provode znatno jači nadzor državne granice zbog većeg pritiska migranata koji iz Bosne i Hercegovine žele ući u Hrvatsku, saznaje Jutarnji list.
Radi se o policijskim upravama Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko–senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko–dalmatinskoj i Dubrovačko–neretvanskoj. Jači nadzor granice s Bosnom i Hercegovinom od Hrvatske traže i Slovenija, Austrija i Njemačka.
Naime, u proteklim mjesecima je u BiH ušlo oko 5000 migranata, koji preko Hrvatske žele doći do zapadnoeuropskih zemalja, no zasad još nema masovnijih pokušaja ulazaka u Hrvatsku.
– Ipak, ako pronađu slabu točku gdje bi najlakše mogli prijeći granicu, suočili bi se sa stotinama migranata u pokušaju proboja granice, tvrdi izvor iz policijskih krugova.
Nova ruta
Novi val migranata na ovim područjima uslijedio je nakon formiranja nove izbjegličke rute koja vodi iz Grčke, preko Albanije i Crne Gore do Bosne i Hercegovine. Ta je ruta otvorena nakon zatvaranje nekadašnje balkanske rute preko Makedonije, Srbije i Hrvatske. Prema službenim izjavama predstavnika slovenske policije, pritisak na ovu rutu iznimno je velik, a na prostoru između Grčke i Albanije u ovom je trenutku 50 do 60 tisuća migranata kojima je jedini cilj stići u Zapadnu Europu. U BiH dolaze migranti iz Sirije, Libije, Afganistana, Palestine, Pakistana, Alžira, Maroka, Iraka, Turske, Irana, Tunisa i drugih zemalja, koji u pravilu pokušavaju Hrvatsku prijeći u njezinu najužem dijelu na karlovačkom području, gdje od BiH do Slovenije ima svega 70 kilometara. To potvrđuju i službeni podaci slovenske policije – u prva četiri mjeseca u Sloveniju je ilegalno pokušalo ući 1266 migranata. Što se pak hrvatske strane tiče, prema neslužbenim podacima, u prva tri mjeseca ove godine u nelegalnom prelasku granice uhvaćeno je oko 1300 osoba što je povećanje od oko 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no ne zna se koliko su postotak od toga ilegalni migranti.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjaro pak je na nedavnom sastanku u Grčkoj kazao da su granice južne i jugoistočne granice EU otvorene i bespomoćne kao i prije tri godine te će, ako se novi migrantski val nastavi, to biti sigurnosna prijetnja za Europu.
A Hrvatska bi uskoro mogla imati još jedan veliki problem s ilegalnim migrantima, koje će joj vraćati iz zemalja EU. Austrijska Vlada nedavno je usvojila novi prijedlog Zakona o strancima, koji propisuje da će svaka osoba koja podnese prijavu za azil, a utvrdi se da je u EU ušla preko članice Unije u kojoj je na snazi Uredba Dublin III, odmah biti vraćena u tu zemlju. Austrija, pišu tamošnji mediji, posljednjih nekoliko mjeseci Hrvatskoj vraća migrante za koje ima i najmanji dokaz, pa makar to bila i prazna vrećica nekog hrvatskog proizvoda, da su u EU ušli preko naše zemlje, a nisu se registrirali.
Prije dvije i pol godine
Podsjetimo, Zagorjem je za vrijeme prve izbjegličke krize najviše migranata prošlo od 19. do 26. listopada 2015. godine, kada je na Međunarodne granične prijelaze Macelj i Lupinjak, direktno iz prihvatnog centra u Opatovcu, dovezeno ukupno 55 autobusa s izbjeglicama i emigrantima, ukupno njih oko 2800. Deset autobusa došlo je u Macelj u 23. listopada navečer, 23 autobusa dan kasnije, a 25. listopada dodatnih 14 autobusa. Preko Lupinjaka u tri dana granicu je prešlo ukupno 17 autobusa. S oko 4500 izbjeglica i emigranata koji su preko Međudržavnih graničnih prijelaza Miljana – Imeno i Mihanović Dol – Orešje te preko prijelaza za pogranični promet Gornji Čemehovec – Stara Vas Bizeljska prešli od 19. do 23. listopada ujutro, ukupno je preko zagorskih graničnih prijelaza u tjedan dana u Sloveniju prešlo više od 7300 izbjeglica i emigranata. Tada je, nakon prvotnih žaljenja i zagorske i slovenske strane na ogroman nered koji puštaju za sobom, ipak sve riješeno u dogovoru sa Slovencima, koji sui h prihvaćali i transferirali dalje. A novi val migranata? Pitanje je doduše hoće li oni, ukoliko probiju granicu s BiH, ovog puta do zapada uopće pokušati stići preko Zagorja, ili će ići kraćim rutama. No podsjetimo, i za vrijeme prošle se krize uvjeravalo javnost da emigranti i izbjeglice neće prolaziti Zagorjem, pa ipak jesu, s čime su se Zagorci na kraju i relativno dobro nosili.
