Pučko otvoreno učilište Krapina u okviru projekta “Ključ kulture za sve generacije“ je u Galeriji grada Krapine organiziralo dvodnevnu tribinu na temu “Sudioničko upravljanje u kulturi manjih gradova“. Prvog dana tribinu je moderira stručnjakinja za upravljanje u kulturi Ana Žuvela, a gosti predavači bili su Teodor Celakoski aktivist i kulturni djelatnik, ravnateljica Centra za kulturu Trešnjevka Ljiljana Perišić, ravnateljica POU Kutina Jasminka Molnar i ravnateljica POU Slatina Danijela Fabric Fabijanac.
Modeli upravljanja
Podsjećamo, za projekt POU-u Krapina te partnerima Gradu Krapini, Kulturno – umjetničkom društvu “Ilirci” Krapina, Udruzi distrofičara Krapina, Društvu za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina i Gradskom puhačkom orkestru Krapina su iz Europskog socijalnog fonda osigurana bespovratna sredstava u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova od 791.200 kuna. Projektom se želi doprinijeti razvoju dobrog upravljanja u kulturi Krapine. Građani će se uključiti u planiranje i provedbu edukacijskih programa u umjetnosti i kulturi te u planiranje i provedbu novih kulturno – umjetničkih programa. Udrugama će se omogućiti kvalitetniji uvjeti rada, a sve u cilju stvaranja novih kulturnih programa i njihove dostupnosti građanima.
Ravnateljica POU Krapina Grozdana Pavlović rekla nam je kako se skupilo nekoliko stručnjaka na području upravljanja u kulturi.
– Osim toga vrlo mi je drago što su predavači i ljudi iz prakse. I dalje ćemo surađivati na projektima koje provodimo i koje ćemo provoditi u budućnosti, jer se konstantno prijavljujemo na natječaje koji su financirani iz EU fondova. Sudionici su zadovoljno izašli s radionice, bogatiji za nova iskustva i odaziv je bio dobar. Najviše se odazvalo naših partnera i predstavnika udruga koje surađuju na ovom projektu od samog početka – istaknula je Pavlović.
Stručnjakinja u području kulturne politike Ana Žuvela sretna je što je ovdje jer ovakvi projekti u malim sredinama dovode perspektive za razvoj demokratskih načela u upravljanju kulturom.
– Tu se misli na ravnomjerniju raspodjelu resursa u kulturi, bilo financijskih, prostornih ili u smislu kulturnih artefakata i vjerujem da se u malim sredinama mogu stvoriti trendovi koji će potaknuti šire promjene kulturne politike na nacionalnoj razini, u pogledu otvaranja sudioničkog upravljanja kao novog modela i pristupa u artikulaciji. Na ovoj radionici se razgovaralo o odnosima lokalnog konteksta s modelima upravljanja, tu se okrećemo na poziciju građana i poziciju civilnog društva, kulturnih aktera i lokalne administracije i kako je u toj konstelaciji moguće uopće napraviti novu strukturu i polako se kretati prema novim modelima u upravljanju. Gosti predavači dali su nam saznanja kako se to kod njih događa – pojasnila je Žuvela te dodala kako je u ovom projektu važan značaj svih aktera, a najveći teret leži na lokalnim akterima, na Pučkom otvorenom učilištu Krapina, udrugama civilnog društva i lokalnoj administraciji.
– Važno je da oni uz pomoć svih nas koji dolazimo kao nekakvi informatori, nađu najbolje rješenje – naglasila je Žuvela.
Ljiljana Perišić kazala je kako je ovdje više u ime Europske mreže kulturnih centara, gdje vodi jedan projekt Mreža za Jugoistočnu Europu.
– Pripremila sam izlaganje o tome kako se jedan klasični socijalistički centar repozicionirao u moderan model. Polaznici ovakvih projekata su civilne udruge koje žele aktivno mijenjati i unapređivati kulturu u svojoj lokalnoj zajednici i djelovati u okviru njihove društvene odgovornosti i ljudima koji to znaju to se treba omogućiti. Mi nismo spremni za neke društvene promjene i otvaranje civilnom društvu, kao da se bojimo i za mene je to poražavajuće u 21. stoljeću. Centar za kulturu Trešnjevka jedini je iz Hrvatske u Europskoj mreži kulturnih centara, zato što se centri ne mogu umrežiti. Tek kad idete vani i vidite kako drugi funkcioniraju i postanete im partner na projektu i od njega učite, tek tada vidite kako to izgleda. S Pučkim otvorenim učilištem Krapina smo se pronašli na predstavljanju ovog projekta, a cilj nam je bio povezivanje u civilno javna partnerstva i strategija povezivanja kulture i obrazovanja, i tu smo se pronašli – napomenula je Perišić.
Aktivirati udruge i građane
Jasminka Molnar kazala je kako Pučko otvoreno učilište Kutina provodi dva europska projekta, jedan je iz obrazovanja, a drugi iz kulture, kao što je i ovaj iz Krapine.
– Povezao nas je projekt i kroz njega dijelimo iskustva, tako da sve prednosti, mane i nekakve probleme pokušavamo riješiti zajedno. Prezentirala sam kako smo mi, s malo sredstava, prije ovog projekta o kulturi, uspjeli aktivirati udruge, škole i vrtiće na jednom drugom projektu, koji je bio inicijalna ideja za prijavu ovog projekta – rekla je ravnateljica POU Kutina.
Danijela Fabric Fabijanec rekla nam je kako već dugi niz godina surađuje s Pučkim otvorenim učilištem Krapina.
– S ravnateljicom Grozdanom Pavlović se susrećem na edukacijama putem Kino mreže i pučkih učilišta. Vidjela sam da imamo jako puno toga zajedničkog i zbog toga sam i pozvana kao gost predavač da predstavim naša iskustva, na koji način Pučko otvoreno učilište Slatina djeluje u svojoj lokalnoj jedinici i na koji način surađujemo s vrtićima, školama i udrugama. Važno je da jedni od drugih naučimo na primjerima dobre prakse i da jedni drugima damo neka pozitivna iskustva – zaključila je Fabric Fabijanec.
Drugi dan bio je namijenjen za prezentaciju Andree Cobović, pročelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Krapine na temu “Perspektive i mogućnosti uspostave sudioničkog upravljanja u okvirima lokalnog upravljanja i planiranja“. Ova je prezentacija poslužila kao uvod u zajednički rad koji je bio fokusiran na izradu prijedloga ustrojstva Vijeća za kulturu Grada Krapine, a kojim bi se osigurala sistemska pretpostavka za razvoj sudioničkog upravljanja u kulturi na području grada Krapine što uključuje i provedbu akcijskog plana za uvođenje načela sudjelovanja u procese odlučivanja u kulturi. U zajedničkom radu detektirano je puno elemenata kojim se sudioničko upravljanje može ostvariti kao smjer budućeg djelovanja projekta “Ključ kulture za sve generacije“. Jedan od tih elemenata se tiče prednosti u uspostavi Vijeća za kulturu koje će biti sastavljeno od, između ostalih, predstavnika organizacija civilnog društva, jedinice lokalne samouprave i javne ustanove koji su partneri u projektu. Također, veliki izazov projekta je uključiti organizacije civilnog društva u procese kulturnog planiranja što je podosta izazovan zadatak s obzirom na nevelik broj aktivnih i kapacitiranih organizacija civilnog društva u kulturi.
Članak je sufinanciran u okviru Operativnog programa Učinkoviti
ljudski potencijali.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj članka isključiva je odgovornost POU Krapina.
