Jurica Sabol, voditelj MKN-a
JEDAN OD NAJPOSJEĆENIJIH: “Mnogi ne mogu vjerovati da je prošlo 10 godina, a da Muzej izgleda kao da je jučer otvoren. To je dokaz redovite brige o njemu“

Povodom desete obljetnice, razgovarali smo s voditeljem Muzeja krapinskih neandertalaca Juricom Sabolom, koji nam je rekao što su sve postigli u prvih deset godina, s kime su surađivali te što im je u planu u narednom razdoblju.

Što je obilježilo proteklih deset godina Muzeja krapinskih neandertalaca?

Bilo je puno toga, prije svega, posjetilo nas je mnogo političkih delegacija, znanstvenika i znanstvenih institucija. Važno je izdvojiti da su ovdje bili i bivši predsjednici Ivo Josipović i Kolinda Grabar – Kitarović, a u posjetu je bio japanski princ Akishino i princeza Kiko, zatim bugarski predsjednik, ministri hrvatskih Vlada, predstavnici Hrvatske nogometne reprezentacije, ljudi iz javnog i sportskog života, glumci i pjevači. Održali smo tri značajna međunarodna skupa – 2013. godine Ice Age Europe, radi se o mreži čiji smo članovi, među 20-ak članova iz cijele Europe. Imali smo ICOM-ovu konferenciju za prirodoslovne muzeje, a u protekle četiri godine bilo je i dosta izložbi koje su polučile fantastične rezultate. Mislim da nam je 2019. godina bila jako značajna jer smo s edukativnim programima i izložbama postigli posjećenost od 60 tisuća ljudi, plus 85 tisuća koji su prošli kroz postav. Dakle, u toj muzejsko – galerijskoj i pedagoškoj djelatnosti dogodio se jedan procvat. Svaka je godina za nas bila dobra, a važno je i da raste trend, od 2017., 2018. i 2019. rastemo u posjetiteljima, u vodstvima, u edukativnim programima i nadam se da će se taj trend nastaviti i u 2020. godini.
U ovih 10 godina možemo se pohvaliti i lijepim brojkama, govorimo o gotovo milijun posjetitelja, 17 tisuća stručnih vodstava, 16 tisuća osoba na edukativnim programima, desecima izložbi diljem Hrvatske i međunarodnoj kulturnoj suradnji i mislim da je to jedan muzejski fenomen, jer nas je samo sedmero zaposlenih.

Ima li nešto što niste uspjeli realizirati u tom periodu, a željeli biste?

Ja, kao voditelj muzeja od 2017. godine, od kad sam na čelu, sve što sam zamislio, sam i izrealizirao, i osobno kao kustos i moji kolege. Ono što je vrlo važno, jest da nam je u procesu digitalizacije muzejske građe i treća muzejska zbirka. Malo se muzeja može pohvaliti da digitaliziraju svoju muzejsku građu, koja je i kulturna baština naše države, tako da ćemo do proljeća privesti kraju i tu treću. Dakle, i na tom smo području uspješni. Ono što nam nedostaje, jest novi adekvatan prostor u staroj zgradi muzeja, koji bi nam služio za povremene izložbe, radionice te edukativne programe i predavanja, kafić i restoran, što jedan muzej svjetskoga tipa od 100 tisuća posjetitelja godišnje, zaslužuje. Međutim, Grad Krapina je vlasnik ove zgrade, krenulo se u prikupljanje dokumentacije i napravljeno je idejno rješenje pa se nadam da ćemo kroz par godina iznjedriti novu zgradu i dodatne programe. Na neke stvari ne možemo utjecati, poput promjene klime, moramo biti svjesni da živimo u razdoblju kad su klimatski uvjeti itekako važan čimbenik na djelovanje ljudi, a samim time i na našu prirodnu baštinu u Krapini. Tu prvenstveno mislim na Nalazište Hušnjakovo, koje je u jako lošem stanju. Prije dva mjeseca smo započeli intenzivne pregovore s Hrvatskim šumama, koje su vlasnici zemljišta, da zajedničkim snagama napravimo revitalizaciju kompletnog Nalazišta, kako bismo zaštitili stijene od odrona, kao i stara stabla i time zaštitili sam lokalitet i ostvarili još veću sigurnost posjetitelja, koja nam je na prvom mjestu. To mi je imperativ u sljedećih nekoliko godina. Sam muzej je fantastičan, prošle godine imali smo i nadopunu postava. Mnogi ne mogu vjerovati da je prošlo 10 godina, a da izgleda kao da je jučer otvoren. To je dokaz redovite brige o njemu – o instalacijama, o postavu i zaista se nas sedmero trudi koliko god možemo.

Godišnje vas posjeti oko 100 tisuća posjetitelja, a očekuje se i milijunti posjetitelj…

Milijuntog posjetitelja očekujemo u prvoj polovici ove godine. Sve ovisi kakav će biti intenzitet sezone. Prošle godine nas je malo “zeznuo” štrajk u školama, a sada ovaj nemili koronavirus, ali za sada se on nije odrazio na nas, pa i dalje imamo veću posjećenost, čak i veću nego u istom periodu prošle godine. Imali smo gotovo 1000 ljudi više nego u istom periodu lani.

Surađujete i s drugim muzejima i otvarate putujuće izložbe. Gdje ste sve sve bili i što je još u planu?

Prije dvije godine gostovali smo u Dubrovniku, na poziv tamošnje ravnateljice Muzeja Ane Kuzman. Ta je suradnja bila dogovorena doslovno u pet minuta, a da je bila uspješna, govori podatak od 22 tisuće posjetitelja koji su vidjeli izložbu o krapinskom pračovjeku. Smatram da su takva događanja od neprocjenjive vrijednosti za promociju krapinskog Muzeja, Krapine i cijelog Zagorja. Da je to bio pun pogodak, govori nam i otvaranje druge izložbe, koja će se početkom listopada otvoriti u Dubrovniku. Bit će to “Svijet soli“, koju smo imali lani ovdje u našem Muzeju. Ove godine smo već odradili dvije izložbe za Noć muzeja, jednu ovdje i jednu u Karlovcu. Stali smo u Karlovcu jer nam je to na pola puta i tamo je izložba o krapinskom pračovjeku otvorena do 15. lipnja, a 19. rujna je otvaramo u Muzeju vučedolske kulture u Vukovaru i tu ćemo s izložbom koju je vidjelo 100 tisuća posjetitelja, završiti godinu. Pripremamo autorsku izložbu kolege Eduarda Vasiljevića za rujan, “O vodi Hrvatskog zagorja“. Imamo puno planova i svaki mjesec organiziramo neko događanje.

Imamo i Oznaku europske baštine i na tom smo području vrlo aktivni i atraktivni jer smo bili prvi od 40 europskih lokaliteta koji je lani u kolovozu priredio izložbu o Oznaci europske baštine, a bili smo i prva institucija na području Europe koja je s drugom institucijom, slovenskom Cerknom, i pokrenula međurazmjensku izložbu. Cerkno dolazi k nama iduće godine u svibnju, a mi smo tamo bili prije dvije godine. U Bruxellesu smo pred Europskom komisijom prošle godine proglašeni kao primjer dobre prakse, tako da još jednom mogu reći da je 2019. godina, zaista bila jako uspješna. Imamo i kalendar događanja koji je već gotovo popunjen do 2023. godine, a neke nove suradnje su već dogovorene za 2021. Mogu reći da ćemo imati puno iznenađenja, puno lijepih stvari, neka je samo lijepog entuzijazma i predanosti i onda ništa nije teško, a rezultati sigurno neće izostati.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.