“Grad i ljudi” središnja je tema šestih Dana arhitekata, koji se održavaju u Dubrovniku u organizaciji Hrvatske komore arhitekata.
Otvaranje je održano u Studentskom domu Akademis, za čije su ostvarenje arhitekti Tin Sven Franić, Ana Martinčić Vareško i Vanja Rister nagrađeni strukovnim nagradama Vladimir Nazor i Viktor Kovačić.
Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac istaknula je kako se arhitekti trebaju otvoriti prema prostoru u kojem djeluju, ali i prema ljudima za koje projektiraju.
– Usporedno s nezavidnim urbanističkim stanjem u kojem se nalazi većina hrvatskih gradova, nalazimo se u još jednoj nezavidnoj situaciji. Europska unija žurno treba smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima iz Rusije – istaknuto je.
Hitno reagirati
Hrvatska, zahvaljujući prirodnom potencijalu, ima mogućnosti za puno veće korištenje energije Sunca za proizvodnju energije, bio je jedan od naglasaka izlaganja ravnatelja REGEA-e na drugom danu konferencije. Hrvatska treba mjere koje nisu samo požarne – subvencioniranje cijene energenata koje Vlada provodi ne može trajati dugo. Čeka nas vrlo neizvjesna jesen i zima i krajnji je čas za suštinske i strukturne promjene.
– Troše se znatna sredstva na subvencioniranje povećane cijene energije. Ali to neće donijeti veću otpornost na buduće visoke cijene energenata i njihove nagle promjene. Upravo zato tim iz REGEA razvija nove koncepte za obiteljske kuće, javne i višestambene zgrade s kojima će izići pred sve ključne donosioce odluka. Naše zgrade moraju hitno početi proizvoditi energiju i u isto vrijeme biti puno energetski učinkovitije. Moramo biti spremni na zimu koja dolazi. To u ovom trenutku nismo, niti imamo vizije kako. Umjesto toga, bavimo se jednokratnim poticajima, tjednim promjenama cijena, maskama i covid mjerama te rekonstrukcijama Vlade – poručio je Domac te dodao kako se ne priča dovoljno o štednji energije i o mjerama energetske učinkovitosti koje mogu već danas pomoći našim građanima.
Poznato je da smanjenje temperature prostora od 1 Celzijevog stupnja smanjuje potrošnju prirodnog plina za 7 – 8 posto, a na zgrade ukupno otpada 40 posto potrošnje energije.
Solarne elektrane
– U takvim uvjetima sunčane elektrane moraju postati obveza u priobalju, jednako kao i centralizirana proizvodnja toplinske energije u kontinentalnoj Hrvatskoj. Individualno grijanje na plin mora postati dio povijesti – zbog sigurnosnih, gospodarskih i klimatskih razloga – istaknuto je.
Gradovi koji se bore s neredom u gradnji i nedostatkom urbanizma, a posebno Zagreb čiji je centar napustilo 50 posto obitelji, Sisak i Petrinja koji još uvijek tragaju za cjelovitim rješenjem i klimatske promjene kojima svjedočimo, kontekst je u kojem su se odvili šesti Dani arhitekata.
