Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu.
Kakav je standard građana u Hrvatskoj?
Kako piše Poslovni.hr, Hrvatska je u skupini zemalja s najnižim standardom u prošloj godini, iskazanim stvarnom osobnom potrošnjom po stanovniku, nižim za 27 posto nego u Europskoj uniji. U 2020. godini bio je niži za trećinu.
Najnižu razinu stvarne osobne potrošnje po stanovniku bilježila je i prošle godine Bugarska, za 37 posto ispod prosjeka EU-a, dok je najviši standard prošle godine bilježio Luksemburg, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, prema prvoj procjeni Eurostata, za 46 posto viši od europskog prosjeka. Slijede Danska i Njemačka sa standardom većim za petinu, a najbliži prosjeku Unije su Italija, Litva i Cipar.
Luksemburg je prošle godine potvrdio i poziciju države s najvišim BDP-om po stanovniku, više nego dva i pol puta većim od prosjeka, dok je u Hrvatskoj, BDP po stanovniku prošle godine bio točno 30 posto niži od prosjeka EU-a, čime je zaostatak za Unijom smanjen za šest postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu. Hrvatskoj su najbliže Latvija i Slovačka koje su za prosjekom zaostajale za 29 odnosno za 32 posto. Prošle godine, prema procjenama Eurostata, najniži BDP po stanovniku bilježile su Grčka i Bugarska, niži za 35 odnosno za 45 posto od prosjeka Unije.
