Pretposljednjeg dana 57. Tjedna kajkavske kulture, u Krapinu je stigao predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji se u pratnji ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, te predsjednika Uprave Hrvatskih cesta sastao s domaćinima, gradonačelnikom Krapine Zoranom Gregurovićem i krapinsko – zagorskim županom Željkom Kolarom.
Posjet je počeo obilaskom i upoznavanjem s projektima Poslovno – tehnološkog inkubatora KZŽ u Bobovju, da bi se nastavio u Uredu župana, pa potom i u Uredu gradonačelnika Gregurović, gdje su se premijer i gradonačelnik obratili i medijima.
Projekt Sjever
– Drago mi je da sam u Krapini povodom 57. Izdanja ‘Tjedna kajkavske kulture’, lijepa manifestacija posvećena identitetu Hrvatskog zagorja, a koja se odnosi i na jezik, kulturu i baštinu, glazbu, folklor i sve ono što nas čini veselima i sretnima kada dođemo u Krapinu početkom rujna. Današnji posjet iskoristio sam i za susret s gradonačelnikom Krapine Zoranom Gregurovićem, krapinsko – zagorskim županom Željkom Kolarom, predsjednikom odbora za gospodarstvo Žarkom Tušekom, a drago mi je da sa mnom i ministar Fuchs. Razgovarali smo o razvojnim projektima Krapinsko – zagorske županije, cijelog projekta ‘Sjever’ koji je potpisan u prosincu u Varaždinu, a odnosi se na sjeverne županije i siguran sam da ova postignuća i ulaganja koja smo ovdje imali, što u prometnu infrastrukturu, u okoliš, gospodarstvo i različite oblike aktivnosti koje su vezane za dizanje standarda i povećanje kvalitete života jako dobro napreduju, u pogledu zaposlenosti i u pogledu uloge Hrvatskog zagorja za razvoj i ekonomski napredak cijele Hrvatske. Vlada je ovdje da sa svim resorima i javnim poduzećima radi na projektima koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života naših ljudi ovdje u Krapinsko – zagorskoj županiji i drugim dijelovima sjeverne Hrvatske – rekao je premijer, pa se osvrnuo na mjere Vlade predstavljene na sjednici u četvrtak:
Snažne mjere
– Moj generalni dojam je da su mjere koje je Vlada usvojila za suzbijanje ove energetske krize zaista bile upravo onakve kakve sam najavio – snažne, sveobuhvatne i pravedne. Pokrit će zabrinutost ogromnog dijela naših građana, našeg gospodarstva i javnih institucija i mislim da je zadovoljstvo čuti da neće biti rasta niti cijena struje tijekom zime, da će normalno funkcionirati vrtići i škole, da će funkcionirati javne i zdravstvene ustanove i da je taj potez kojeg smo napravili primjeren krizi koja je nastupila. Vjerujem da će, kada se sagleda ovaj paket mjera koji je dotaknuo i umirovljenike, i nezaposlene, poljoprivrednike i ostale, svi uvidjeti da smo time napravili važan i pravovremen potez za dobrobit svih naših građana. Ako netko u najvećoj energetskoj krizi zna da mu u sljedećih šest mjeseci neće poskupiti računi za plin, struju, onda je on miran i u situaciji je da može predviđati svoje aktivnosti, da zna kako će zatvoriti financijsku konstrukciju svog kućanstva. To je Vlada napravila. Oporba ima svoje ideje, nastoji ispolitizirati sve, pa tako i ovu situaciju, ali je naša politika bila subvencionirati cijene energenata, ograničiti nekoliko ključnih proizvoda potrošačke košarice na cijene koje su po našem mišljenju dovoljne i za proizvođače i za trgovačke lance, ali i za naše građane, zatim najaviti posebni porez na dobit za one za koje se vidi, iz usporedbe s ranijim godinama, da su imali neku vrstu ‘ekstra’ profita koji u ovoj kriznoj godini nije primjeren. To rade drugi, pa tako i mi. Zadnja stvar je nekoliko sigurnosnih pojaseva za sve one kojima inače nije lako, a to su ljudi koji žive na rubu siromaštva, socijalni transferi najugroženijima, umirovljenicima koji će imati visoku indeksaciju i s kojima idemo tri posto za one koji imaju najniže mirovine, plus jednokratna pomoć koja je na razini onoga što smo razgovarali i sa Sindikatom i s Maticom umirovljenika. Spomenuo bih i da je paket napravljen, ne samo u konzultacijama sa strankama parlamentarne većine, nego je prošao i konzultacije sa socijalnim partnerima, najvažnijim sindikatima, s trgovačkim lancima, s proizvođačima ključnih prehrambenih proizvoda, konzultacije s različitim sektorima u poljoprivredi i ribarstvu i on je iznjedren da najviše moguće pogodi očekivanja, a ostvari cilj Vlade ovih mjera. Mislim da je, kada se sve to rezimira, jako dobro – zaključio je Plenković, na kojeg se nadovezao gradonačelnik Gregurović:
– Moram zahvaliti predsjedniku Vlade RH i cijelom njegovom timu na svemu što rade kako bi poboljšali život naših građana u ovim teškim vremenima. Također, moram mu zahvaliti na svim projektima koji su pokrenuti, koji se pokreću i koji će se pokrenuti, ne samo na području grada Krapine, već i na cijelom području županije. Projekata i ideja imamo puno. Volje i znanja imamo. Sad samo čekamo raspisivanje natječaja, a nakon toga dobre rezultate – kazao je Gregurović, a novinare je zanimalo da li su spomenutim Vladinim mjerama kao jedinica lokalne samouprave dobili sve što su očekivali ili je nešto ostalo ne uslišeno?
– Velik dio toga je riješen. Sigurno da bi, kao što je uvijek slučaj kod gradonačelnika i načelnika, uvijek nešto dodatno htjeli, no mislim da se na ovaj način jako puno toga riješilo – zaključio je Gregurović, pa se s premijerom i uzvanicima uputio u krapinski Ilir bar na susret sa zagorskim članovima stranke.
Pet projekata
U međuvremenu, izjavu je novinarima dao i župan Kolar:
– Kao što smo i dogovorili na riječkom Korzu, predsjednik Vlade je prihvatio moj poziv za službeni posjet Krapinsko – zagorskoj županiji, a on se odvio u dva dijela. Prvi je bio u našem Poduzetničkom centru, gdje smo predsjednika Vlade upoznali s Poduzetničkim centrom, Centrom za robotiku i novih tehnologija. Tamo smo predstavili naših pet strateških projekata koje želimo realizirati u sljedećoj financijskoj omotnici, sljedećoj financijskoj perspektivi. Spremni smo i osigurali smo kroz proračune u sljedećim godinama i naša vlastita sredstva. Ponovno sam predsjedniku Vlade napomenuo da je ključni strateški projekt za Krapinsko – zagorsku županiju dogradnja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama, kao nacionalni centar za rehabilitaciju, liječenje srca i mozga, za koji imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu. Tamo je i doktor primarijus Duško Cerovec sa stručne strane obrazložio sve ono što nam daje za pravo da je jedan takav centar potreban Republici Hrvatskoj, jer treba napomenuti da je 75 posto stacioniranih pacijenata u Krapinskim Toplicama s područja čitave Hrvatske. Prezentiran je i naš Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim potrebama u Krapinskim Toplicama, za kojeg smo na nedavnom natječaju Ministarstva gospodarstva dobili sredstva za projektnu dokumentaciju, a vlastitim smo sredstvima smo osigurali kupnju zemljišta u Krapinskim Toplicama. Predstavljen je također projekt Stubičkih Toplica. Prvu fazu smo sami izgradili, drugu i treću fazu koju ćemo prijaviti sada za natječaj Ministarstva turizma. Predstavljen je također Z-MED, projekt medicinskog ‘huba’. Dali smo informaciju u kojem je stanju Znanstveno edukacijski centar i Stubički Golubovec. Razgovarali smo dodatno i o izgradnji sportske dvorane u Centru kompetencija u Zaboku, koja nije bila sastavni dio projekta, a s obzirom koliko je skočila cijena, da smo se kreditno zadužili, da bi zatvorili kompletnu financijsku konstrukciju, i dvoranu, tražili smo pomoć Ministarstva znanja, obrazovanja i znanosti ministra Fuchsa i predsjednika Vlade da nam uskoči s osiguravanjem sredstava za tu dvoranu. Dotaknuli smo se i brze ceste, četvrte faze od Zlatar Bistrice do Marije Bistrice – nabrojio je Kolar i dodao da je tu nezadovoljan s odgovorom kojeg je dobio od direktora Hrvatskih cesta.
Popevke za navek
– Po njemu, dokumentacija će biti gotova tek na proljeće sljedeće godine, nakon postupka nabave, a procijenjeno je da bi sama izgradnja trajala 18 mjeseci. Ne možemo očekivati prije proljeća 2025. godine da će ta cesta biti završena. Razgovarali smo i o drugoj cijevi tunela na autocesti prema Maclju i još niz tema koje su nama životno bitne, a nisu tako velike u iznosima. U svakom slučaju, ni za jedan projekt, osim možda za Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama, premijer nije prvi puta čuo i očekujem da će predsjednik Vlade i Vlada reagirati – kazao je Kolar, pa smo ga upitali kako je reagirao premijer na njegove prijedloge, sugestije i molbe.
– Nisam ni očekivao da će predsjednik Vlade reći da je sve super, to ćemo mi vama osigurati novac. To su projekti koji će objektivno trajati dvije, tri, četiri godine. Ono što mogu reći da je moj cilj da pokažemo premijeru da smo spremni – zaključio je Kolar, pa se pridružio ponovno premijeru, gradonačelniku Greguroviću, saborskom zastupniku Žarku Tušeku i ostalim uzvanicima u obilasku 30. Zagorskog gospodarskog zbora.
– Predsjednik Vlade, kao i obično, u ‘Tjednu kajkavske kulture’ obilazi Krapinu u znak poštovanja prema Gradu, Županiji, ali i ovoj samoj manifestaciji. Ja mu zahvaljujem na tome, ali i na svemu što Vlada čini za ‘Tjedan kajkavske kulture’. Naravno da su teme u uredu župana i gradonačelnika, osim manifestacije, bili i razvojni projekti Krapinsko – zagorske županije i Grada Krapine, a ono što je pohvalno kod tih projekata jest da infrastruktura ide dalje svojom dinamikom, da inzistiramo na elektrifikaciji pruge do Krapine, da ćemo do kraja godine imati posljednju fazu brze ceste do Krapine, a da ćemo u proljeće čekati raspisivanje natječaja za posljednju fazu spojne ceste do Marije Bistrice. Naravno, razgovaralo se i o ostalim turističkim, kulturnim i zdravstvenim projektima koji su prioriteti Grada Krapine i Krapinsko – zagorske županije i smatram da je na spomenutim sastancima iskazan optimizam te da je dogovoreno da će se sve napraviti onako kako je i planirano – rekao je Žarko Tušek.
Nakon obilaska zbora, svi su uzvanici ušli u krapinsku Festivalsku dvoranu, kako bi uživali u prvoj festivalskoj večeri, “Popevkama za navek”.
