Saborski zastupnik Siniša Jenkač u Hrvatskom je saboru uime Kluba zastupnika HDZ-a govorio na temu prijedloga Zakona o zdravlju životinja kojim se osigurava provedba Uredbe o prenosivim bolestima životinja. Naime, napominje kako je ovom Uredbom ukinuto gotovo 400 pravnih akata s ciljem izravne, ujednačene primjene zakonodavstava u svim državama članicama Europske unije.
Ovim prijedlogom zakona cjelokupno dosadašnje nacionalno zakonodavstvo vezano za područje zdravlja životinja staviti će se izvan snage, što uključuje pojedine odredbe Zakona o veterinarstvu te ukupno 59 pravilnika.
U svom se izlaganju osvrnuo na problematiku čipiranja i zbrinjavanja napuštenih životinja s obzirom da se s tim problemima sve više susreće lokalna samouprava.
– Potpisane sporazume s azilima plaćamo otprilike 10 do 15.000 eura godišnje i zbrinjavanje svake pojedinačne životinje košta otprilike 1500 do 2500 kuna – kazao je Jenkač i naglasio kako nitko ne govori o svim tim vlasnicima koji ostavljaju životinje i ne brinu o njima.
– U konačnici ispada da mi iz jedinica lokalne samouprave koji smo prvi na braniku u komunikaciji s našim građanima da smo im maltene kupili pse, čipirali ih, kastrirali, a još malo pa ćemo ih morati i hraniti. Dolazimo da jedne apsurdne situacije ne samo kod zbrinjavanja napuštenih životinja, nego i u masu drugih situacija koje mi s lokalne samouprave doživljavamo, a nitko ne postavlja pitanje odgovornosti naših nesavjesnih građana – obrazložio je.
Kao rješenje, predlaže primjer sličan onom koji je vidio tijekom boravka u Bruxellesu koji među zaposlenicima u gradskoj upravi ima najviše zaposlenih komunalnih redara koji se bave kažnjavanjem građana, a to vidi kao jedan od dobrih smjerova kojim bi se kažnjavali nesavjesni građani koji se ne drže reda.
Istaknuo je i kako je kod nas poljoprivreda već 100 godina obezvređivana u odnosu na neke zapadnoeuropske zemlje.
– Tako primjerice dok se netko u Njemačkoj bavi poljoprivredom, tzv. ‘bauer’ on je tamo gazda, a dok se netko kod nas bavi poljoprivredom on je seljak. Samo kod nas ta riječ ima značaj uvrede, šale ili vica, a to je ono što moramo iskorijeniti – zaključio je.
