Srečko Blažičko javnosti je poznat kao autor knjiga poezije i proze, pjevač i aktivni član brojnih udruga, no malo tko zna za njegovu borbu s karcinomom. Svoju priču podijelio je sa slušateljima emisije iz serijala “Rak nije mrak“ koji se zahvaljujući udruzi Onkološki pacijent, a u suradnji sa Zagorskom ligom protiv raka i udrugom Europa Donna Krapina, emitira na četiri lokalne zagorske radijske postaje (Radio Hrvatsko Zagorje Krapina, Radio Marija Bistrica, Radio Stubica i Radio Zlatar).
Važnost preventivnih pregleda
Na preventivne preglede je, kaže Blažičko, išao redovito svake godine, a onda su mu na jednom od rutinskih pregleda dijagnosticirali rak prostate. Saznanje da boluje od karcinoma prostate za njega je bio prvotni šok, a nakon toga se je posvetio istraživanju bolesti i načina kako da si pomogne, proučavajući i neke metode alternativne medicine. Ističe kako je u naše zagorske liječnike imao puno povjerenje i nije imao potrebe tražiti drugo mišljenje. Iako mu obiteljska anamneza nije išla na ruku, naime, otac mu je umro od raka debelog crijeva, a majka od raka dojke, nikad nije posumnjao u potpuno izlječenje. Nakon brojnih pregleda i pretraga uslijedio je operativnih zahvat, a sada nakon sedam godina, tek kontrola svakih godinu dana.
Moć pozitivnih misli
Tijekom cijelog procesa liječenja nastojao je biti pozitivan, a inspiraciju za svoju knjigu o utjecaju pozitivnih misli “Moje misli, moja stvarnost“ pronašao je upravo u svom iskustvu suočavanja i borbe s ovom teškom bolešću. Bolest jednog člana obitelji utječe na dinamiku cijele obitelji, a utječe i na odnose s prijateljima. Ljudi uglavnom ne znaju kako komunicirati s bolesnikom, kaže Blažičko te zaključuje kako je to ponajviše rezultat neznanja i straha. On je nastojao otvoreno komunicirati s prijateljima i živjeti normalnim životom koliko mu je to bolest dopuštala. Kaže, pjevao je čak i na ZGF Krijesnica i kandidirao se za načelnika. Danas, kada je borba s bolešću iza njega, nastoji živjeti zdravo, bez stresa i s pozitivnim mislima za koje tvrdi da mogu utjecati na puno toga.
Na kraju ističe da je hrana lijek, a svima savjetuje redovite preventivne preglede jer je njemu upravo jedan takav rutinski pregled spasio život.
