Za trošnu kamenu kućicu na Korčuli i poljoprivredno zemljište uz nju traže 210.000 eura
Trošna kamena kućica na Korčuli u Žukovi prodaje se na tržištu nekretnina za vrtoglavih 210.000 eura. Ipak, tu cijenu, kako doznaje Jutarnji od prodavatelja, prvenstveno zahvaljuje svojoj poziciji do mora, odnosno činjenici da je sama u prekrasnoj uvali.
Na prodaju je poljoprivredno zemljište od 9542 kvadrata, uključujući kamenu kuću od otprilike 20 kvadrata. Kuća sadrži cisternu za vodu, betonirano parkiralište te mali mol s mjestom za spuštanje brodova.
Ovakve objekte lokalno stanovništvo rijetko daje na prodaju jer predstavljaju svojevrstan spomenik ljudskom radu i odricanju – prenosi Jutarnji list.
Prekrasan pogled
U agenciji Korčula projekti ističu da se zemljište nalazi u prvom redu od mora, te s njega se pruža predivan pogled na otvoreno kristalno-plavo more, otok Hvar, Pitve i otoke Lukovce. Na svojoj stranici opisuju da je “okruženo predivnom i očuvanom vegetacijom te suhozidima” te da sama lokacija pruža izvanredan mir i privatnost.
Dario Cocović, vlasnik te agencije otkrio je koje su mogućnosti uređenja, te ima li zemljište priključke na infrastrukturu i prilaz cestom.
– Mogućnost je urediti postojeću kuću koja je ucrtana u katastarskim mapama i upisana kao čestica zgrade u zemljišnim knjigama, uz prethodno dobivanje uporabne dozvole od Ureda za prostorno uređenje. Ovakav objekt se može uvećavati tlocrtno za određeni postotak ovisno o odredbama prostornog plana pojedine jedinice lokalne samouprave. Dozvoljena je i montaža sjenika, pergola do 15 kvadrata koja je lagano konstruktivno vezana za tlo i otvorenog tipa – rekao je za Jutarnji list Dario Cocović.
Boravak na otvorenom
Dodaje da se na ovako ekskluzivnim mjestima u prirodi cjelodnevni boravak odvija vani pa se investitori sve češće odlučuju za uređenje vanjskih površina, vrtova, parkića i drvenih terasa s ljetnim kuhinjama, dok je prostor u kućama manji.
– Na otoku je rijetkost da u negrađevinskim zonama postoji priključak na vodovod i niskonaponsku električnu mrežu, pa se investitori u ovakve objekte uglavnom odlučuju na obnovljive izvore energije, te tradicionalno izgrađuju spremnike za vodu tzv. gustirne – pojašnjava Cocović.
