Rad kartografa Vincenza Marie Coronellija nudi jedinstven uvid u našu obalu na izmaku 17. stoljeća
Stigla poslastica za ljubitelje povijesti, zemljopisa, nautike i našeg Jadrana

Stigla je poslastica za ljubitelje povijesti, zemljopisa, nautike i našeg Jadrana. Jedinstven uvid u našu obalu na izmaku 17. stoljeća, gradove i fortifikacije napravio je mletački redovnik, franjevac konventualac, i službeni kartograf Vincenzo Maria Coronelli koji je izradio desetke karata i veduta kako cijele istočne obale Jadrana, tako i gradova i mjesta od Trsta, preko otoka, Šibenika, Knina, sve do Boke kotorske, Albanije i dijelova Grčke. Uz to je skicirao i ljude, trgovce, plemstvo, zemljoradnike.

Njegov rad, koji kao jedino drugo izdanje u 329 godina donosi Naklada Dominović, temeljio se na informacijama koje je dobivao od vojnih inženjera koji su gradili ili dograđivali utvrde u priobalju. 

Rad mu se temeljio na informacijama koje je dobivao od vojnih inženjera koji su gradili ili dograđivali utvrde u priobalju. Oni su, naime, sve bilježili, crtali i slali u Zadar, u kojem se nalazilo sjedište generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju, ili direktno središnjoj upravi u Veneciji.

Coronelli je 1694. objavio djelo Mari, Golfi, Isole, Spiaggie, Porti, Citta, Fortezze ed altri Luoghi dell’Istria, Quarner, Dalmazia, Albania, Epiro e Livadia (Mora, zaljevi, otoci, obale, luke, gradovi, utvrde i druga mjesta u Istri, Kvarneru, Dalmaciji, Albaniji, Epiru i Livadiji). Uz njega objavio je i drugu knjigu, jednako zanimljivu i važnu, pod naslovom Citta, Fortezze, ed altri Luoghi principali dell’ Albania, Epiro e Livadia, E particolarmente i posseduti da Veneti (Gradovi, utvrde i druga glavna mjesta u Albaniji, Epiru i Livadiji s naglaskom na one zaposjednute od Mlečana).

I dvije zanimljivosti. Coronelli je na svojim kartama Jadransko more nazivao Venecijanski zaljev, a crteže hrvatskog plemića i pučanina te Dalmatinca i Dalmatinke dao je iza teksta o Kotoru i Perastu, čime je istaknuo tadašnji etnički identitet Boke kotorske.

Coronelli je, među ostalim, izrađivao zemaljske i nebeske globuse, a jedan komplet napravio je i za francuskog kralja Luja XIV. Svaki od ta dva globusa bio je promjera 384 centimetra i težine oko dvije tone. Uz to je osnovao i Akademiju Argonauta, koja je, prema mišljenju stručnjaka, prvo geografsko društvo svijeta. 

Jedino drugo izdanje spomenutih djela i to u 329 godina donosi Naklada Dominović.

Sveučilišna knjižara i antikvarijat Dominović otvorena je 2000. godine te posluje u sklopu tvrtke Dominović d.o.o. Nalazi se u Zagrebu, na adresi Hrvatske bratske zajednice 4 (zgrada NSK).

– S obzirom na suradnju s velikim brojem izdavača, kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva, ponosni smo na veliki izbor knjiga iz svih područja koja možete pronaći u našem modernom i ugodnom prostoru. Osobito smo ponosni na vlastita izdanja koja kontinuirano izdajemo kao i na veliki izbor rječnika, priručnika i nautičkih publikacija – kažu u Knjižari Dominović.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.