Stanje na tržištu rada na kojemu manjka radnika gotovo za sve poslove u proizvodnom i uslužnom sektoru i graditeljstvu, uz činjenicu da poslodavci masovno posežu za “uvozom” radne snage, dodatno ohrabruje Hrvate u procjeni o sigurnosti njihovog zaposlenja, čak i uz sve izraženije naznake usporavanja gospodarstva.
Godišnja anketa portala MojPosao pokazuje da u RH nastavlja padati strah od gubitka posla. U vrijeme korone, u 2020., kada su na snazi bile i mjere za očuvanje radnih mjesta, da će ostati bez posla strahovalo je 36 posto. Naredne, 2021. takva očekivanja imao je nešto manji broj zaposlenih (28 posto), da bi se s početkom novog režima u zapošljavanju stranih radnika gubitka posla bojalo 21 posto radnika, a sada svega 20 posto, što je najmanji postotak od kada se provode ispitivanja, prenosi Poslovni.
Međutim, oko same ponude poslova, o čemu ovisi i realizacija njihovih planova, procjene sada nisu tako optimistične kakve su bile lani. Da će uslijediti značajnije promjene u potrebama poslodavaca i njihovoj potražnji, točnije da će se neki poslovi tražiti manje, a neki više, smatra 56 posto.
Za razliku od lani, kada je rastao i optimizam mladih koji završavaju školovanje i pripremaju se za tržište rada, očekivanja među tom populacijom u ovom trenutku nisu toliko ohrabrujuća. Onih koji računaju da će u kratkom roku, do tri mjeseca nakon što završe školovanje, naći posao splasnuo je s lanjskih 61 na čak 40 posto.
Kad je riječ o visini plaća koju priželjkuju radnici, ona i dalje raste, no na razini koja prati rast cijena u promatranom razdoblju. Lani bi tako radnici bili zadovoljni plaćom od 1197 eura, a ove godine očekivanja su veća – 1335 eura, odnosno za 11 posto više.
Taj podatak važan je i orijentir za poslodavce koji žele zaposlenike s domaćeg tržišta rada, budući da je visina plaće postala najvažnija u odabiru novog posla, jer njome se vodi 71 posto ispitanika, dok je lani taj kriterij bio prioritet za 68 ispitanika.
U anketi je zanimljiv podatak da, unatoč ogromnoj potražnji i činjenici da poslodavci danas masovno posežu za stranim radnicima, s domaćim kandidatima zapravo nedovoljno komuniciraju. Prema anketi, u kojoj je iz Hrvatske sudjelovalo 2200 osoba, više od polovice (56 posto) nije primila ili je rijetko primila povratnu informaciju na svoju prijavu za posao, a pozitivno iskustvo imalo je tek 19 posto, koji su od poslodavaca primili odgovor.
