Baštinska ustanova Muzeji Hrvatskog zagorja objedinjuje pet izuzetno važnih muzeja od kojih su neki među najpoznatijim muzejima u cijeloj zemlji. Tu su Dvor Veliki Tabor, Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec, Galerija Antuna Augustinčića te Muzej seljačkih buna.
S ravnateljem Juricom Sabolom pogledali smo ‘u retrovizor’ te napravili presjek najvažnijih događanja u 2023. godini, ali smo se u razgovoru dotaknuli i velikih planova koji su zacrtani za 2024. godinu.
Kako je istaknuo, 2023. godina je bila obljetnička. Naime, poklopilo se da se u 2023. obilježavala 450. obljetnica seljačke bune, 50 godina rada Muzeja seljačkih buna, 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja te 70 godina Muzeja ‘Staro selo’ Kumrovec. U skladu s tim, događanja je bilo puno.
Jubileji
– Godinu smo započeli već u veljači otvaranjem izložbe koja je bila posvećena prvom direktoru Muzeja Hrvatskog zagorja, akademskom slikaru Zorislavu Drempetiću Hrčiću, a na taj način smo obilježili i 450. obljetnicu seljačke bune. Centralni događaj je bio u svibnju, na Međunarodni dan muzeja, kada smo u Dvorcu Oršić u Gornjoj Stubici obilježili 30 godina rada ustanove Muzeji Hrvatskog zagorja jer, iako smo osnovani 1992. godine, ustanova je s radom krenula 1. siječnja 1993. godine. Tom smo prigodom snimili i dokumentarni film o 30 godina Muzeja Hrvatskog zagorja koji je obuhvatio mnogo više, a ne samo tih 30 godina, i tu moram posebno zahvaliti Hrvatskoj radioteleviziji koja nam je ustupila najstarije arhivske snimke koje su imali, a koje smo mi onda implementirali u film koji je tada bio svečano prikazan – rekao je Sabol.
U tom su se filmu mogli vidjeti najstariji videozapisi nalazišta Hušnjakovo iz 1960-ih godina, dolazak američkog predsjednika Nixona u Kumrovec 1970. godine, postavljanje statue konja u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu, obnova Velikog Tabora… Bio je to, govori ravnatelj, lijepi 30-minutni presjek 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja i svih njegovih sastavnica, na kojem se radio oko godinu dana.
Najesen su održane još dvije obljetnice – najprije 70. obljetnica rada naše najstarije sastavnice, Muzeja ‘Staro selo’ Kumrovec, a potom i 50. obljetnica rada Muzeja seljačkih buna.
Tijekom godine je u svih pet sastavnica bilo organizirano oko 25 izložbi, bilo da se radi o autorskim ili pak o gostujućim izložbama.
– Naša izložba o Matiji Gupcu gostovala je u Sloveniji u Posavskom muzeju Brežice, a i mi smo ugostili neke muzeje, pa je tako u Muzeju krapinskih neandertalaca gostovao Arheološki muzej Zadar, ali i izložba ‘Bez zanata nema alata’ Muzeja vučedolske kulture. Također, mi smo u Vučedolu gostovali u ožujku gdje je više od 12.500 posjetitelja vidjelo našu izložbu o krapinskom pračovjeku. Ostvarene su brojne suradnje, a odrađeno je i puno pedagoških programa. Tu posebno moram istaknuti novi projekt ‘Na konju u muzeje’ kojeg smo ove godine provodili po drugi puta. Započeli smo ga lani uz podršku partnera, Centar ‘Ritam s konjem’ iz Stubičkih Toplica, kada je program pohađalo 50-ak djece što smo smatrali odličnom brojkom za prvu godinu provedbe, a ove godine se prijavilo gotovo 170 djece. S tim projektom nastavljamo dalje – naglasio je Sabol.
– Aktivni smo bili na svim poljima muzejske djelatnosti. Radili smo i na digitalizaciji muzejske građe, a krapinski muzej jedan je od sudionika nacionalnog projekta ‘Digitalizacija kulturne baštine’. Ove godine je javnosti predstavljen i portal ‘eKultura’ koji obuhvaća jedan dio građe svih baštinskih ustanova koje su sudjelovale u projektu. Na taj je način naša muzejska građa dostupna doista svim zainteresiranima, a ujedno, to je odličan način da se kulturna baština zaštiti. Plan nam je u narednoj godini digitalizirati i dio građe Muzeja ‘Staro selo’ Kumrovec, a cilj nam je s godinama digitalizirati građu svih naših sastavnica, no moram istaknuti da je to dugotrajan i skup proces – dodaje ravnatelj.
Nagrade
Također, u 2023. godini stigle su i dvije važne nagrade.
– Početkom listopada, u sklopu Tjedna dizajna u Ljubljani, Zavod ‘Big SEE’ dodijelio je Muzeju krapinskih neandertalaca priznanje za ‘interpretaciju kulturne baštine u svrhu kulturnog turizma’, a krajem listopada je časopis Diplomacy&Commerce Muzejima Hrvatskog zagorja dodijelio nagradu za 30 godina uspješnog djelovanja na području razvitka kulturne baštine na razini cijele zemlje. Svaka nagrada, pa i ove, su nam poticaj da budemo još bolji i uspješniji u budućnosti, ali su nam ujedno i dokaz da radimo dobar i kvalitetan posao, a što nije uvijek lako. Vi morate osmišljavati programe, rad s publikom, morate biti aktivni tijekom cijele godine da to sve bude samoodrživo. Publika je to prepoznala, na obje smo nagrade jako ponosni, a s predanim radom nastavljamo dalje – poručio je.
Prema podacima Hrvatskog dokumentacijskog centra za proteklu godinu, upravo Muzeji Hrvatskog zagorja najviše od svih muzeja u Hrvatskoj rade s djecom i mladima, a ravnatelj Sabol se nada da će se taj trend nastaviti i dalje.
– Isto tako, prema nekim pokazateljima, možda bi mogao najaviti da će 2023. ponovno biti rekordna godina što se tiče broja posjetitelja. Najveći porast bilježi naš Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec, i to za više od 10 posto. Porast od oko sedam posto je zabilježen i u krapinskom Muzeju, no godina još malo traje i nadamo se da će te brojke biti i bolje. Krapinski je muzej naša najposjećenija sastavnica i trenutno je na oko 90.000 posjetitelja, no točne podatke ćemo imati početkom iduće godine. Što se posjetitelja tiče, malo manje od 50 posto čine djeca, mladi i školske grupe, no bilježimo i mnogo obiteljskih posjeta, posebice vikendima. U špici turističke sezone, od lipnja do kolovoza, imamo mnogo posjetitelja iz cijele Europe, a moram istaknuti da su nam već drugu godinu zaredom Amerikanci najbrojniji strani posjetitelji u Kumrovcu i Klanjcu, dok krapinski muzej najviše posjećuju susjedi Slovenci. Svakako valja spomenuti da, prema statistikama koje imamo, nema kontinenta gdje nismo zabilježili dolazak – otkriva ravnatelj.
Investicije
A kako bi se sve muzejske i ostale djelatnosti nesmetano mogle obavljati, potrebno je održavati objekte. Osim u muzejsku građu, nove usluge, brojne edukativne programe, suradnje i ostalo, mnogo se ulagalo i u infrastrukturu.
– U lipnju smo dovršili prvu fazu konstrukcijske obnove Dvora Oršić koji je stradao u potresu 2020. godine. Ta je investicija, preko Fonda solidarnosti EU Fondova, iznosila nešto više od 770.000 eura, a unatoč radovima, Muzej seljačkih buna i Uprava su cijelo vrijeme radili. Isto tako, kroz Fond solidarnosti Europske unije smo uspjeli financirati i u potpunosti opremiti muzejsku čuvaonicu vrijednu više od 130.000 eura gdje će se na sigurnom pohraniti cijeli naš fundus, a što je nama izuzetno važno jer muzeji uvijek imaju problem s manjkom prostora – naglasio je Sabol.
Nadalje, uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija, u Muzeju ‘Staro selo’ popravljeno je šest slamnatih krovišta.
– Ta obnova predstavlja velik izazov s obzirom na to da se radi o zaštićenoj arhitekturi s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Uspjeli smo dovršiti pet objekata, s tim da smo neke krovove u potpunosti zamijenili, a neki su zahtijevali samo popravke, dok se na šestom trenutno radi – rekao je Sabol, pa nastavio:
– U Muzeju krapinskih neandertalaca pak imamo novitete. Imamo tri nove multimedijske instalacije. Postavili smo interaktivne info-kioske koji posjetiteljima pružaju dodatne zanimljivosti, ali im nude i niz zabavnih opcija. Zatim, uz pomoć modernih tehnologija, u punom sjaju je sada zasjala instalacija ‘ledeno doba’, a novost je i hologram neandertalke stvoren prema anatomskim karakteristikama neandertalaca, a koji posjetiteljima nudi bolji uvid u njihovu anatomsku građu. Povratne informacije posjetitelja su zasad vrlo pozitivne jer vole i cijene novitete – kaže ravnatelj.
Planovi
Kako je 2023. godina imala pridjev ‘obljetnička’, tako bi 2024. mogla nositi naziv ‘investicijska’, ističe naš sugovornik.
– Krajem studenoga smo prijavili projektnu dokumentaciju za cjelovitu energetsku obnovu Dvorca Oršić u Gornjoj Stubici, a to će rezultirati novim, trećim stalnim postavom Muzeja seljačkih buna u proteklih 50 godina. Radi se o velikom projektu kroz kojeg će se obnoviti cijeli dvorac – od stolarije, grijanja, hlađenja, rasvjete, ugradit će se lift, uredit će se perivoj, a izgradit će se i punionica za električne automobile. Koliko je projekt opsežan govori i činjenica da će trajati do 30. listopada 2026. godine. Pozitivne vijesti stigle su nam u četvrtak, a odobreno nam je 7,1 milijun eura preko Fonda solidarnosti Europske unije, NPOO-a i državnog proračuna. Isto tako, u evaluaciji smo prijavljenog projekta za nadogradnju Muzeja krapinskih neandertalaca, ‘Visitor centra’, vrijednog 3,5 milijuna eura, kojeg smo ove godine prijavili na natječaj Ministarstva turizma i sporta. I tu se nadamo lijepim vijestima – najavio je Sabol.
U Velikom Taboru se kreće s uređenjem dijelova dvorca za stalni muzejski postav, a u planu je 2024. godine opremiti ‘rustikalnu dvoranu’. Također, izvodit će se građevinski radovi na ‘bastionskoj kuli’ uz Dvor.
– Nastavljamo s investicijskim radovima u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu, točnije, na Studiju Galerije, a moram istaknuti i da idemo u rekonstrukciju posve novog objekta u Muzeju ‘Staro selo’ u Kumrovcu. Radi se o objektu ‘Ćutić’, a riječ je o prikazu domaćeg stanovništva s kraja 1960-ih godina i taj će se objekt građevinski kompletno obnoviti. Nadamo se da ćemo tamo kroz dvije godine otvoriti i novi stalni postav. Investicija neće nedostajati, međutim, još uvijek čekamo rješavanje pitanja ‘Kneippove’ zgrade na Hušnjakovom koja je svake godine sve lošija – ističe ravnatelj.
Osim brojnih investicija, nastavlja se i pregršt izložbenih događanja u svim sastavnicama Muzeja Hrvatskog zagorja.
– U Velikom Taboru ćemo imati vrlo zanimljivu izložbu o Veroniki Desinićkoj, u Kumrovcu se nastavljaju tematske izložbe, a 2024. godina je rezervirana za ‘Trikraljske zvezdare’. Nadalje, krapinski pračovjek putuje u Celje u Sloveniju, potom u Tolmin, a onda i u Bled. To će biti sjajna promocija našeg lokaliteta, ali i Muzeja na međunarodnom polju. Čak će i Muzej seljačkih buna, koji se na proljeće zatvara zbog najavljenih radova, odraditi dvije izložbe u nekoj od jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja. Što se manifestacija tiče, nadam se da ćemo u nekom obliku uspjeti odraditi ‘Ljeto u Oršiću’, a tu su nam onda i ‘Tabor film festival’, ‘Ljeto u Krapini’, ‘Martinje u Kumrovcu’, ‘Rally’, ‘WRC’ i sve ostalo – najavio je ravnatelj Sabol.
