Maturanti su državnu maturu lani u prosjeku napisali za tri, s ocjenama iz obaveznih predmeta uglavnom na istoj razini kao i generacija prije. Malo je pao prosjek iz engleskog, a maturanti s najboljim ocjenama iz srednje škole upisali su Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, medicinske fakultete u Zagrebu, Splitu i Osijeku, FER te Stomatološki fakultet, piše 24sata.
Pokazuje to upravo objavljena detaljna statistika državne mature 2022./2023. u Školskom e-Rudniku, koju je polagalo 25.749 učenika, od kojih je 10.661 gimnazijalac (za njih je državna matura obavezna). Gimnazijalci u prosjeku imaju bolje ocjene.
Bilo je i drugih dramatičnih razlika. Primjerice, 126 učenika palo je testove u predmetima iz kojih su imali peticu na kraju završnog razreda. Jedinicu je dobilo 37 učenika iz matematike, 87 iz hrvatskog jezika i tri iz engleskog. Priličan broj maturanata, njih 776, završilo je školsku godinu s ocjenom pet, a na A razini iz istog predmeta dobili su dva. Najviše ih je iz matematike, 416, iz hrvatskog 274 i 105 iz engleskog.
Na pozitivnoj strani, 15 učenika koji su završili školsku godinu s dva, na A razini iz obaveznih su predmeta imali petice. Peticu iz sva tri obavezna predmeta na A razini dobilo je 329 učenika, a to je manje nego godinu prije.
Osim što su u gimnazijama fokusirani na državnu maturu od početka, u strukovnim školama nema ni dovoljno satnice iz matematike, hrvatskog…, ističe ravnatelj zagrebačke II. Gimnazije Drago Bagić. U školama se trude organizirati fakultativnu nastavu i pripreme za maturu, no to isto ovisi o cjelokupnim satnicama i školskom programu.
– Nakon strukovne škole učenici ipak imaju zanimanje, struku. No oni su ipak u neravnopravnom položaju kad razgovaramo o državnoj maturi, jer oni moraju uložiti dodatno vrijeme i trud za državnu maturu – ističe Bagić.
No neki ravnatelji smatraju kako nastavnici više nisu kreatori svojih predmeta i gradiva, nego su prisiljeni učenicima što više nuditi gradivo državne mature. Na pitanje zašto većina učenika ima bolje ocjene kroz srednju školu od onih na maturi, kažu i kako to nije baš faktor koji bi trebalo uspoređivati.
– Postalo je uobičajeno da učenici imaju bolje ocjene u školi nego iz istih predmeta na državnoj maturi. Ima više razloga tome: nepodudaranje (sadržajno i po težini) mature i gradiva koje se obrađuje u školi, preniski kriteriji ocjenjivanja u školi, podbačaj zbog stresa na samoj državnoj maturi, elementi ocjenjivanja koji nisu isti na maturi i na nastavi (aktivnost učenika, zadaće…) i slično. Ne smatram da je nužno loše ako postoji određeno nepodudaranje ocjena u školi i na maturi. Ovakva matura kakva je naša provjerava iznimno veliki obim gradiva koji se ne može uspoređivati s obimom gradiva pisanih ili usmenih provjera u školi – ističe Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica zagrebačke I. gimnazije.
Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja ističe kako su prevelike razlike u ocjenama stvar “loših kriterija”, bilo da se radi o peticama ili jedinicama.
