Najkraći životni vijek u Hrvatskoj mogu očekivati ljudi rođeni u Slavoniji, u prosjeku 76,3 godine, a najdulji oni koji žive u Zagrebu, 79 godina, pokazuju najnoviji podaci Eurostata o očekivanom trajanju života po regijama EU za 2022. godinu, piše Jutarnji list.
U Jadranskoj Hrvatskoj, pak, životni vijek je 0,4 godine kraći nego u Zagrebu i iznosi 78,6 godina, a Sjeverna Hrvatska je na trećem mjestu sa 77 godina, odnosno život rođenima u toj regiji je samo 0,7 godina dulji nego u Slavoniji.
U konačnici, prosjek za Hrvatsku iznosi 77,7 godina, što znači da se životni vijek produljio za godinu dana u odnosu na 2021. Unatoč poboljšanju, još nije dosegnut rekord iz pretpandemijske 2019. godine kad se trajanje života u Hrvatskoj procjenjivalo na 78,6 godina.
I najnovije brojke potvrđuju da žene žive znatno dulje od muškaraca, u prosjeku 5,4 godine, premda se razlika malo smanjila u odnosu na godinu prije, i to za 0,3 godine. Za žene u EU očekivani životni vijek pri rođenju u 2022. je iznosio 83,3 godine, a za muškarce 77,9 godina, pri čemu su razlike među zemljama značajne. U Latviji se očekuje da će žene živjeti deset godina dulje od muškaraca, a u Estoniji i Litvi 8,7 godina. Najmanje su razlike u Nizozemskoj, 2,9 godina, te Irskoj, 3,3 godine. U Hrvatskoj se očekuje da će žene živjeti 6,2 godine dulje od muškaraca.
Među zemljama EU najdulje se živi u Španjolskoj gdje je očekivani životni vijek 83,2 godine, pri čemu se u regiji Comunidad de Madrid živi 85,2 godine. Provedena su brojna istraživanja o tome zašto Španjolci žive najdulje, a zaključci su gotovo očekivani: svode se na mediteransku prehranu (svježa riba, piletina, mahunarke, voće i povrće), fizičku aktivnost, dobru zdravstvenu zaštitu, puno sunca i relaksirani životni stil.
