Krenuo je novi saziv Hrvatskog sabora, jedna od zastupnica je i načelnica Konjščine Anita Curiš Krok
Curiš Krok: Premijeru, što je s nabavkom vozila i izgradnjom vatrogasnih domova u područjima koja nisu brdsko-planinska?

Prva dva dana u novom sazivu Hrvatskog sabora za SDP-ovu zastupnicu Anitu Curiš Krok, načelnicu Općine Konjščina, započela su radno, s dvije replike i jednom pojedinačnom raspravom. U pojedinačnoj raspravi Curiš Krok govorila je o programu Vlade ‘Ravnomjeran regionalni razvoj Republike Hrvatske’ naglasivši da taj razvoj nije ni ravnomjeran ni ravnopravan.

– U predloženom programu Vlade u naslovu ‘Ravnomjeran regionalni razvoj’ jedna je riječ svakako višak, a to je ‘ravnomjeran’. Pozivate se na to da ćete raditi na gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji svih krajeva Hrvatske, uspostavljanjem razvojnih okvira koji će poboljšati kvalitetu života svih naših građana, neovisno o tome gdje oni žive. Pozivate se, također, na nastavak razvijanja partnerstva s općinama, gradovima i županijama, gdje kao jedno od četiri načela navodite iskren dijalog. Je li to onaj iskreni dijalog kakav je s jedinicama lokalne i regionalne samouprave gdje vas se godinama upozorava na nelogičnosti i nepravednosti brdsko-planinskog područja i indeksa razvijenosti. Mogu govoriti iz prve ruke, s obzirom na to da dolazim iz Zagorja i malo je paradoksalno da u jednom selu imate brdsko-planinski status i brijeg, a u drugom nemate. Tu je i paradoks da je susjed koji živi na istoj visini brijega kao i vi u brdsko-planinskoj općini, a vi niste – objasnila je zastupnica Curiš Krok.

Začarani krug

Istaknula je kako sve to stvara začarani krug koji se reflektira i na druge sfere društva, posebno spomenuvši dječje vrtiće, odnosno sredstva koja država daje za fiskalnu održivost za vrtiće.

– Zbog brdsko-planinskog statusa i indeksa razvijenosti, ta su sredstva drugačija od općine do općine. Tako i kod nas imate paradoks da na 30 kilometara imate dijete u vrtiću za koje država daje 18 posto, a malo dalje daje 37 posto. Zar nam Konvencija UN-a o pravima djeteta ne nalaže to da sva djeca imaju ista prava, bez obzira i neovisno o tome gdje žive? – upitala je.

Naglasila je i kako će osoblje u dječjim vrtićima osigurati jedinice lokalne samouprave kojima je nametnuta uredba o radnim mjestima i o visini plaća koje JLS-i trebaju dati osoblju u dječjim vrtićima, s obzirom na to da su osnivači.

– Bilo bi vrlo lijepo da država uzme i taj trošak i da financira jednako tako kao što financira školstvo. Smatram da je dječji vrtić najvažnija demografska mjera i bez obzira na povećanje naknada za novorođenčad, ako nemate mjesto u vrtiću nakon godinu dana kada se trebate vratiti na posao, sve je to uzalud – poručila je Curiš Krok.

Vatrogasni paradoks

Druga tema na koju utječe status brdsko-planinskih područja i indeksa razvijenosti je vatrogastvo, dodala je.

– Što je s dobrovoljnim vatrogasnim društvima koja se nalaze u jedinicama lokalne samouprave koje nemaju ni status potpomognutog niti brdsko-planinskog područja? Ponovno ću spomenuti paradoks jer imate selo u kojem je DVD u općini koja je brdsko-planinska, a imate selo udaljeno dva kilometra i ono nije. Prvi su dobili novi auto i novi dom, a ovi koji nisu u BPP-u ne dobivaju ništa ili dobivaju vrlo mali broj bodova – upozorila je zastupnica u svojoj pojedinačnoj raspravi.

Vatrogastvo je bilo jedna od tema o kojoj je govorio i premijer Andrej Plenković, a Curiš Krok mu je replicirala istaknuvši da se ne vodi dovoljno brige o dobrovoljnim vatrogasnim društvima.

– Imamo ih 1800 u Hrvatskoj, broje više od 30.000 članova, najviše na sjeveru Hrvatske, a podsjećam i da je u Varaždinu bio osnovan prvi DVD. Dobrovoljni vatrogasci vrlo su često dislocirani na hrvatskoj obali u vrijeme sezone, a oprema tih vatrogasaca iz DVD-ova sa sjevera Hrvatske dolazi na našu obalu i vrlo se često vraća u stanju u kojem nije bila poslana. Što je s nabavkom vozila i izgradnjom vatrogasnih domova u područjima koja nisu brdsko-planinska? – upitala je Curiš Krok.

– Poznata mi je tradicija vatrogastva na sjeveru Hrvatske i ono je itekako utkano u biće hrvatskog čovjeka, a što se tiče naših ulaganja, ona su enormna. Dosad smo uložili više od 600 milijuna eura, trenutno su pravilnici u javnom savjetovanju koje je uputio glavni vatrogasni zapovjednik. Što se tiče vozila, mislim da nikada više vozila nije bilo distribuirano postrojbama diljem Hrvatske, čak 400, to ćemo nastaviti i dalje, a i transfer tijekom ljeta bit će adekvatno nagrađen – odgovorio je premijer zastupnici Curiš Krok.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.