Naziv “hrvatsko” potrošačima obično označava da je domaće, ali iskustvo čitatelja Jutarnjeg lista pokazuje da hrvatsko zapravo može biti i rumunjsko, i da je sve to, očito, pitanje percepcije.
Do zaključka da je sve to zapravo relativno došao je nakon što je u trgovini kupio meso s oznakom “Hrvatska junetina”, a potom u deklaraciji pročitao da je ono pripremljeno i proizvedeno u Hrvatskoj, ali da je podrijetlo mesa “iz EU”.
– Kako je moguće da na mljevenoj junetini deklariranoj kao hrvatska junetina podrijetlo mesa bude označeno kao EU? Kod svih ostalih parametara napomenuto je kako je riječ o domaćem proizvodu, jedino kod podrijetla mesa, što je za potrošača najvažnija informacije, stoji podatak da je iz EU – pita se potrošač.
Oznaku “Hrvatska junetina” na meso je stavila udruga Baby Beef koja na svojim stranicama pojašnjava da je ovakvo brendiranje mesa uvela jer žele “naše hrvatsko, kvalitetno meso jasno i vidljivo odvojiti od mesa kojem se ne zna kvaliteta, porijeklo ni starost”.
Većinom se pod zemlja podrijetla navodi Rumunjska ili EU, dok je Hrvatska obično navedena kao zemlja rasijecanja ili uzgoja, no kao zemlja podrijetla nije navedena niti na jednom artiklu.
– Točno, i vrlo vjerojatno nikad nećete vidjeti da bi na jednom proizvodu istovremeno pod zemljom podrijetla, zemljom uzgoja i zemljom rasijecanja bila navedena Hrvatska – pojašnjava nam Nikola Pavičić iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef.
Za stjecanje oznake “Hrvatska junetina”, nastavlja, tako je važno zadovoljiti dva kriterija – da je meso tovljeno minimalno 250 dana i zaklano u Hrvatskoj, dok je njegova zemlja podrijetla u pravilu uvijek strana jer domaća telad ne stigne dočekati da bi postala junad, a uz to još ovdje uglavnom uzgajamo vrste teladi koje nisu najpogodnije za izrastanje u junad.
– Naša je namjera zapravo bila napraviti razliku između mesa koje je tovljeno i zaklano u Hrvatskoj od gotovog mesa koje je u potpunosti iz uvoza, ne samo kad je u pitanju njegovo podrijetlo – kaže Pavičić.
Prema europskim uvjetima, navođenje zemlje podrijetla obvezno je isključivo za svježe voće i povrće, med, ekstradjevičansko i djevičansko maslinovo ulje, ribu, jaja, goveđe meso i proizvode od goveđeg mesa, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso te meso peradi.
Za meso vrijede i dodatni uvjeti, a to je obveza navođenja zemlje u kojoj je životinja uzgojena, kao i zemlje u kojoj je zaklana.
