DOMAĆI RADNIK ILI STRANI 'PLAĆENIK'? Anketirali smo ljude u zagorskim gradovima što misle o tome kako su strani radnici prihvaćeni u društvu
“Neki ne žele da im stranci preuzmu poslove, ali činjenica je da su mnoge firme zahvaljujući njima opstale”

Domaći radnik ili strani ‘plaćenik’? Priča o stranim radnicima nešto je s čime se susrećemo na svakom koraku. Direktno ili indirektno, htjeli ili ne htjeli, jer činjenica je, oni su ovdje, u Hrvatskoj, i sve ih je više. Mnogima od njih Hrvatska je ‘nova Njemačka’, obećana zemlja u kojoj će zaraditi dovoljno da ima za kruh i da još toliko pošalje svojoj obitelji u Nepal, Indiju ili na Filipine. Nezaobilazna su tema, ali ne samo tema, oni su osobe, a ne neka roba koju smo uvezli. A kako se kreće tržište rada, njihov priljev neće stati, dapače. Oni nisu više samo senzacionalističke ili manje senzacionalne medijske priče o migrantima, odnosno imigrantima i emigrantima, oni nisu više ni pojave ‘rezervirane’ samo za velike gradove, oni su danas vaši sugrađani, vaši suseljani, vaši kolege na poslu u maloj, srednjoj ili velikoj tvrtki, vaši prodavači, konobari, kuhari, vaši frizeri, vaši dostavljači i poštari. Vaši susjedi. A u vrlo skoro vrijeme, vjerojatno već u sljedećoj generaciji, vaša obitelj. Pa kako onda olakšati njihovu asimilaciju u hrvatsko društvo? Tema je to kojom se vrijedi pozabaviti i za koju vrijedi pronalaziti kvalitetne sugovornike – što u samim stranim radnicima, što u njihovim poslodavcima, što u političarima, što u njihovim najmodavcima ili jednostavno, njihovim hrvatskim, odnosno zagorskim susjedima i sugrađanima. Stoga smo u zagorskim gradovima anketirali slučajne prolaznike kako bismo saznali njihov stav o tom važnom pitanju.


Alojz Horvat, 64, trgovac, Krapina: “Mislim da je svaki radnik važan, bez obzira odakle dolazi. Stranih radnika ima i neće nestati. Prihvaćam ih jer svi mi radimo da preživimo. Ali, ponekad se čuju predrasude u našem društvu.”


Lucija Kralj, 50, ekonomistica, Krapina: “Nisam osobno imala loša iskustva, ali često čujem komentare da stranci ruše cijene rada. Mislim da je važno razbiti te mitove.”


Ana Jurić, 64, učiteljica, Pregrada: “Imala sam priliku raditi s radnicima iz Indije i Egipta. Oni su marljivi i često znaju više od nas. Mnogi se boje onoga što ne razumiju, ali ja se trudim da im pokažem dobrodošlicu.”


Viktor Pavlek, 38, stolar, Pregrada: “Kao majstor, surađujem s različitim ljudima i stranci su često puno plaćeniji nego naši radnici. Bilo bi lijepo da ih više prihvaćamo.”


Tomislav Novak, 28, informatičar, Klanjec: “Neki ljudi ne žele da im strani radnici preuzmu poslove, ali činjenica je da su mnoge firme zahvaljujući njima opstale. Nema razloga za strah.”


Maja Lipovac, 31, zaposlena u turizmu, Klanjec: “Stranih radnika ima sve više i mislim da su oni važan dio rješenja za naše gospodarske probleme. Njihova raznolikost može donijeti nova znanja.”


Ivana Kovačević, 62, domaćica, Zlatar: “Mislila sam da će biti teško prihvatiti strance, ali svaki put kad sretnem nekoga, shvatim da smo svi ljudi i da svi imamo iste ciljeve. Ako nešto radimo zajedno, to nas zbližava.”


Andrej Markić, 52, inženjer, Zlatar: “U poslu sam primijetio da su stranci često puno ambiciozniji i spremniji na učenje. To doprinosi boljim rezultatima.”


Petar Špoljar, 61, umirovljenik, Zabok: “Mlađi se boje strancima, misle da će im uzeti posao. No, ja mislim da bi trebali biti otvoreniji. Ne vidim u čemu je problem.”


Klara Gregor, 27, studentica, Zabok: “Moji prijatelji i ja ne smatramo strance prijetnjom. Svako od nas može doprinijeti zajednici. Trebamo odustati od predrasuda.”


Marija Rojc, 39, frizerka, Oroslavje: “Sviđa mi se ideja o raznolikosti. Prijatelj mi je iz Nepala, i kad ga upoznam s drugima, postane im simpatičan. Strah nestaje kad se ljudi upoznaju.”


Katarina Vlahović, 29, marketinška stručnjakinja, Oroslavje: “Stranci donose nove perspektive i ideje. Vjerujem da će nam raznolikost u radnoj snazi pomoći da postanemo konkurentniji na tržištu.”


Luka Babić, 21, student, Donja Stubica: “Mnogi se plaše promjena. Strani radnici često dolaze iz teških situacija i treba ih isto razumjeti. Trebamo pomoći jedni drugima, sve je to dio svijeta u kojem živimo.”


Jure Tomić, 47, vozač, Donja Stubica: “Svi bi trebali imati priliku raditi. Osobno smatram da dodatna radna snaga, bez obzira na podrijetlo, može samo poboljšati našu zajednicu.”


Na temelju ove ankete, možemo vidjeti da društvo u Krapinsko-zagorskoj županiji nije jedinstveno u svom stavu prema stranim radnicima. Dok neki izražavaju otvorenost i razumijevanje, drugi osporavaju njihovo prisustvo s predrasudama, pa čak i strahovima.

– Važno je raditi na jačanju svjesti o koristima koje strani radnici donose zajednici, ali i poticati dijalog između različitih kulturnih grupa. Kako bi se olakšala asimilacija stranih radnika, potrebno je razvijati edukativne programe koji će promovirati multikulturalnost i suradnju. Unapređenje komunikacije i međusobnog razumijevanja među građanima i strancima ključno je za izgradnju harmonične zajednice koja se oslanja na različitost kao na svoj najveći resurs – zaključak je koji bi se mogao proizvesti iz svega navedenog.

*Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.