U posljednje vrijeme u većini zemlje uživamo u ugodnom i toplom vremenu koja nije baš tipično za kraj listopada, a meteorolozi prognoziraju da će se takvo vrijeme nastaviti i prema produženom vikendu koji nam dolazi uz tek malu mogućnost za kišu ili rosulju, prenose 24sata.
A kada će doći do zahlađenja i kakva će nam biti ova zima – topla ili hladna? Meteorolog Zoran Vakula navodi kako sve vrste dugoročnih prognoza nisu u potpunosti pouzdane te kako je sigurno da ćemo imati hladnih razdoblja sa snijegom unatoč prognozama o toploj zimi, jednako kao što je rujan bio netipično hladan ove godine.
– Premda bi mnogi željeli što je moguće detaljniju spoznaju vremena sljedećih tjedana i mjeseci, hoće li i kada snijeg, zahladnjenje i druge meteo zanimljivosti, ono što može reći ‘ozbiljni’ školovani meteorolog, koji je svjestan ograničenja u izračunavanju budućeg vremena, teoriji kaosa na djelu i drugim ‘sitnicama’ koje prognozu znače je ‘samo’ – većina dugoročnih vremenskih prognoza za srednju sezonsku/zimsku temperaturu zraka za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te bližu okolicu daju povećanu vjerojatnost barem malog pozitivnog odstupanja od prosjeka. Za ukupnu sezonsku/zimsku količinu oborine nema znatnije vjerojatnosti odstupanja od prosjeka – rekao je Vakula.
– Naravno, te spoznaje vjerojatno toplije zime ne znači da neće biti i hladnijih razdoblja i snijega. Uostalom, i sredinom rujna smo imali hladnoću kao rijetko kada u tom dijelu godine, ponegdje čak i rekordnu za sredinu rujna, a srednja mjesečna temperatura zraka na kraju je bila viša od prosječne! Kao i hladnijih razdoblja, sigurno je da ćemo u sljedećim mjesecima i osobito tijekom ‘zimskog’ prosinca, siječnja i veljače imati i snijega, barem u gorju, te osobito u planinama, gdje je već padao. No, za detaljnije i pouzdanije prognoze valja još pričekati. I to ne samo za ‘zimske’ mjesece, nego i za bliski nam studeni, koji nakon iznadprosječno toplog sljedećeg tjedna već daje nadu ljubiteljima hladnijeg vremena, pa i snijega. Hoće li se te nade ostvariti valja pratiti kratkoročnije prognoze, do sedam dana unaprijed, a one dugoročnije pratiti s oprezom – jer njihova vjerojatnost ostvarenja nije velika – poručio je Vakula.
