Dug je čak 1740 metara
JESTE LI ZNALI: U 10 najdužih tunela u Hrvatskoj nalazi se i jedan iz Zagorja

Cestovni promet najrazvijenija je prometna grana u Hrvatskoj i u nju se najviše ulagalo od proglašenja neovisnosti.

Povezivanje cijele države kvalitetnim i brzim prometnicama oduvijek je bio prioritet, a nerijetko je to uključivalo i izgradnju brojnih tunela. Većina tih tunela povezana je s autocestom A1, prenosi Croatia Week.

Tunel Selce-Dubovica, smješten na autocesti DC-116 između Starog Grada i grada Hvara na otoku Hvaru, dugačak je 1516 metara, a otvoren je 1999. godine. Nalazi se gotovo 200 metara ispod stare magistralne ceste (6252) i dom je crpne stanice za vodoopskrbu Hvara na njegovom sjevernom ulazu, koja opskrbljuje vodom Veliko Grablje i Brusje.

Tunel Brinje, dio autoceste A1 između Male Kapele i Žute Lokve, u prometu je od 2004. godine. Sastoji se od dvije tunelske cijevi dužine 1542 i 1540 metara, s dopuštenom brzinom od 100 kilometara na sat. Također, 2007. godine je prepoznat kao najsigurniji tunel u Europi tijekom testiranja Euro TAP-a.

Tunel Sveta tri kralja ključni je dio autoceste Zagreb-Macelj, koja je dio ulaska Hrvatske u schengenski prostor i vitalna poveznica europskog prometnog koridora X. Njegova izgradnja osigurava visoku razinu sigurnosti i operativne učinkovitosti.

Tunel Tuhobić vitalni je dio hrvatske autoceste A6, dužine 2143 metra i najduži je tunel na ovoj trasi. Spaja Gorski kotar i Hrvatsko primorje, a druga tunelska cijev završena je desetljeće nakon prve. Cijela autocesta A6, uključujući obje cijevi tunela, otvorena je u listopadu 2008. godine i radi po zatvorenom sustavu naplate cestarine.

Tunel Plasina, koji se nalazi na autocesti A1 između Žute Lokve i Ličkog Lešća, sastoji se od dvije tunelske cijevi, svaka duga 2300 metara. Prepoznat je kao treći najsigurniji tunel u Europi prema testiranju Euro TAP-a provedenom 2005. godine, s maksimalnom brzinom od 100 kilometara na sat.

Tunel Debeli brijeg, dio projekta ‘Cestovna povezanost južne Dalmacije’, tvrtka Strabag iskopala je i dovršila prije roka, unatoč izazovima pandemije.

Tunel Sveti Ilija, koji se proteže 4248 metara kroz planinski masiv Biokovo, povezuje priobalna i kopnena područja Splitsko-dalmatinske županije. To je četvrti najduži tunel u Hrvatskoj i prvi europski cestovni tunel u krškom masivu. Izgradnja je započela 2008. godine, a dovršena je u siječnju 2010. godine.

Tunel Učka, dio hrvatske autoceste A8, prolazi kroz planinski masiv Učke. Bio je to donedavno najduži cestovni tunel u Hrvatskoj. Tunel je opremljen raznim sigurnosnim uređajima, a u tijeku je izgradnja druge cijevi. Za prolazak kroz ovaj tunel, koji služi i kao naplatna postaja za Istarski ipsilon, naplaćuje se cestarina.

Tunel Sveti Rok, koji se nalazi na autocesti A1 u Lici, prolazi kroz planinski masiv Velebit. Sastoji se od dvije cijevi, a gradnja je započela 1993. godine, još za vrijeme okupacije sjeverne strane. Tunel su dovršile domaće tvrtke i 2003. otvorile zapadnu, a 2009. istočnu cijev.

Tunel Mala Kapela najduži je cestovni tunel u Hrvatskoj i nalazi se na autocesti A1. Smješten je između sela Jezerane i Modruš te između izlaza za Ogulin i Brinje na autocesti A1. Prolazi kroz planinski lanac Mala Kapela, po kojoj je i dobio ime. Sadrži dvije cijevi različitih duljina i poznat je po svojim sigurnosnim i komunikacijskim sustavima, uključujući izlaze za slučaj opasnosti i distribuciju hrvatskog radiosignala.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.