Danas je obljetnica Krvavog Uskrsa – 34 godine od 31. ožujka 1991. i sjećanja na prvu hrvatsku žrtvu Domovinskog rata, mladog policajca Josipa Jovića, koji je sa samo 22 godine ubijen na Plitvicama. Pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu, a na Uskrs 1994. otkriven mu je spomenik.
Policijske uprave Karlovac i Gospić su tog kobnog 31. ožujka 1991,. u ranim jutarnjim satima uputile dio svojih snaga na Plitvička jezera sa svrhom uspostavljanja javnog reda i mira na tom području, na kojem su naišle na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.
Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenesen do vozila Hitne pomoći, ali je preminuo na putu do helikoptera. Posmrtno je promaknut u čin bojnika te je odlikovan sljedećim odlikovanjima:
- Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom
- Spomenicom Domovinskog rata,
- Spomen značkom I. gardijske brigade ‘Tigrovi’
- Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.
Na koranskom mostu pobunjenici su istaknuli zastavu takozvane SAO Krajine i Jugoslavije, a na Plitvice je poslano 75 hrvatskih policajaca. Prema službenim policijskim zapisnicima tada je uhićeno 29 osoba, među kojima i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara. Oni su navodno slučajno tuda prolazili jer su krenuli na sastanak u Korenicu. Kod obojice je pronađeno vatreno oružje, pisao je portal Hrvatski vojnik.
Plitvice su na neki način ujedinile u sebi sve dotadašnje akcije specijalne policije: u Pakracu, Glini, Petrinji, Jasenovcu, Karlovcu…, a pogibija Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika, daje joj posebnu važnost. Taj je isječak novije hrvatske povijesti nagovijestio da će bitka za hrvatsku slobodu i samostalnost biti teška i krvava. Kasnija događanja to su i potvrdila. Upravo je taj tragični događaj ostao zabilježen kao Krvavi Uskrs.
