Ništa nije slučajno
OZBILJNA OPASNOST: Zašto grmljavinske oluje najčešće tutnjaju poslijepodne? Znanost ima objašnjenje

Grmljavinske oluje često obilježavaju ljetne dane, osobito tijekom poslijepodneva i večeri. Iako se to može činiti kao vremenska slučajnost, znanstvena objašnjenja ukazuju na sasvim jasne razloge zbog kojih olujni oblaci, munje i gromovi najčešće dolaze baš u to doba dana, piše Fenix magazin.

Tijekom dana, osobito u ljetnim mjesecima, Sunce intenzivno zagrijava površinu tla. To se najviše osjeti između 15 i 18 sati, kada zemlja doseže najviše temperature. Posljedica toga je dizanje toplog zraka prema višim slojevima atmosfere, gdje se susreće s hladnijim zrakom. Taj sudar uzrokuje stvaranje snažnih kumulonimbus oblaka – tipičnih nositelja oluja. Upravo tada atmosfera postaje izrazito nestabilna, što stvara idealne uvjete za grmljavinske procese.

Nestabilnost atmosfere, odnosno razlika u temperaturi između toplog tla i hladnijih visina, ključan je faktor koji potiče vertikalni razvoj oblaka. Uz dovoljno vlage u zraku, koja se nakuplja tijekom sparnih dana, dolazi do kondenzacije, stvaranja oblaka i na kraju – oluje. Kako dan odmiče, ti se uvjeti intenziviraju, a energija koja se pohranjuje u atmosferi dostiže svoj vrhunac.

U večernjim satima, s padom temperature i slabljenjem sunčevog zračenja, zrak uz tlo se počinje hladiti. Tada se vlaga koju oblaci više ne mogu zadržati pretvara u oborine, a istodobno nastaju i električni procesi koji dovode do munja i gromova.

Iako su poslijepodnevne i večernje oluje najčešće, to ne znači da se one ne mogu pojaviti i u druga doba dana. Hladne fronte, prisutnost vrlo nestabilnog zraka ili posebno energični meteorološki sustavi mogu uzrokovati grmljavinske oluje i u jutarnjim satima ili noću.

Oluje su, dakle, produkt kombinacije više atmosferskih čimbenika – topline, vlage i dinamike zraka. Razumijevanje tog obrasca može pomoći u boljem planiranju aktivnosti na otvorenom, ali i u pravovremenom poduzimanju mjera zaštite.

Jedno od ključnih pravila u prepoznavanju opasnosti je pravilo 30-30: ako između munje i zvuka groma prođe manje od 30 sekundi, treba se odmah skloniti, a ostati zaklonjen barem 30 minuta nakon posljednje grmljavine.

Iako spektakularne, grmljavinske oluje nose stvaran rizik. Upravo zato razumijevanje kada i zašto nastaju može biti ne samo korisno, nego i ključno za sigurnost.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.