Dok je Hrvatska grijana ljetnim temperaturama i vijestima o turističkim rekordima, jedan povijesni podatak prošao je gotovo nezamijećeno: po prvi put u povijesti hrvatskih javnih natječaja, najpovoljnije ponude za ključne infrastrukturne projekte stigle su – iz Indije, piše Poslovni dnevnik.
Indijske tvrtke ušle su na velika vrata u srce hrvatske prometne infrastrukture – i to ne jednom, nego dvaput, istovremeno, i u željeznici i u cestogradnji. I sve to neposredno nakon državnog posjeta indijskog premijera Narendre Modija Zagrebu.
Najveći željeznički projekt u povijesti RH ide – Indijcima?
Na stol HŽ Infrastrukture stigle su četiri ponude za rekonstrukciju i dogradnju drugog kolosijeka na jednoj od najvažnijih željezničkih dionica u zemlji – Dugo Selo – Novska. Projekt vrijedan čak 620 milijuna eura, sufinanciran europskim novcem, označen je kao najskuplji željeznički projekt u hrvatskoj povijesti.
I tko je ponudio najnižu cijenu? Niti Turci, niti domaće građevinske perjanice. Najpovoljnija ponuda dolazi od Afcons Infrastructure Limited, giganta iz Mumbaija – 677 milijuna eura. Turci su, čini se, ostali kratkih rukava s ponudama od gotovo 990 milijuna eura (Dogus) i 873 milijuna (Cengiz).
Ako sve prođe bez žalbi i komplikacija – što u Hrvatskoj nikad nije sigurno – Afcons bi mogao potpisati povijesni ugovor i ući u hrvatski građevinski sektor na velika vrata.
Autocesta do Dubrovnika? Opet – Indijci
Ali ni tu nije kraj. Gotovo istovremeno, ista tvrtka – Afcons Infrastructure Limited – dala je najniže ponude i za dvije ključne dionice autoceste prema Dubrovniku: Rudine – Slano (240,6 milijuna eura) i Slano – Mravinjac (214,5 milijuna eura).
Ukupno? Gotovo pol milijarde eura poslova na hrvatskoj obali – pod istom indijskom zastavom.
Afcons je dio renomirane grupacije Shapoorji Pallonji, jednog od najvećih indijskih građevinskih konglomerata, s projektima širom Azije, Afrike i Bliskog istoka. S više od 3800 radnika, ova tvrtka tvrdi da nema problema s radnom snagom – za razliku od brojnih hrvatskih firmi koje muku muče s regrutacijom i zadržavanjem kadrova.
Poklopilo se ili plan?
Teško je ignorirati vremenski kontekst. Samo mjesec dana prije nego su ove ponude stigle na natječaje, hrvatski premijer Andrej Plenković ugostio je indijskog kolegu Modija i naglasio da Hrvatska želi postati “mediteranska vrata Indije prema Europi”.
Plenković je tom prilikom spomenuo i mogućnosti suradnje u ICT sektoru, farmaceutskoj industriji, pomorstvu, a poseban naglasak stavljen je na IMEC koridor – golemu logističku mrežu koja bi uključivala hrvatske luke Rijeku i Ploče, ali i LNG terminal na Krku.
Sljedeći korak?
Ako se dinamika nastavi, nije nemoguće da Indijci uđu i u upravljanje lukama, pa čak i u energetski sektor, s obzirom na interes za LNG terminal na Krku i strateški položaj Hrvatske kao mosta između Mediterana i središnje Europe.
Prema procjenama analitičara, samo kroz luku Rijeka, uz integraciju u IMEC, promet bi mogao porasti za 30 posto u sljedećih pet godina. Jedno je sigurno – s ovim ugovorima, ništa više neće biti kao prije.
