Slovenski zakon o radu od 1. siječnja 2026. donosi niz izmjena koje bi mogle poslužiti kao model i drugim zemljama regije. Poseban naglasak stavljen je na radnike u poznim godinama karijere: svi zaposleni stariji od 58 godina, kao i oni s najmanje 35 godina staža, moći će birati između skraćenog radnog dana od šest sati ili slobodnog petka. Time će efektivno imati produženi vikend ili kraći radni tjedan – uz zadržavanje 90 posto plaće i punih doprinosa, piše Tportal.
Model nazvan 80-90-100 (80 posto radnog vremena, 90 posto plaće, 100 posto doprinosa) inspiriran je uspješnim praksama Islanda, Irske i Njemačke, gdje su ovakvi sustavi dokazano povećali produktivnost, smanjili izostanke i unaprijedili zadovoljstvo radnika. Pilot-projekti u Sloveniji pokazali su slične rezultate, osobito u privatnom sektoru i IT industriji.
– Riječ je o promjeni paradigme rada u Europi – poručuju iz slovenskog Ministarstva za rad, koje vodi Luka Mesec (Levica), uz napomenu da je zakon rezultat dugotrajnih pregovora sa sindikatima i poslodavcima, ali i pritiska zbog mogućnosti povlačenja 140 milijuna eura europskih sredstava.
Više prava za nezaposlene, studente i umirovljenike
Zakon ne staje samo na starijim radnicima. Od 2026. godine nezaposleni će u prva tri mjeseca imati pravo na naknadu od 130% prosječne bruto minimalne plaće (trenutačno nešto više od 1660 eura), s postupnim smanjivanjem u narednim mjesecima.
Studentski i učenički rad bit će bolje plaćen, uz minimalne satnice koje bi trebale pokriti troškove života. Umirovljenici će moći raditi i do 85 sati mjesečno, što je povećanje u odnosu na dosadašnjih 60 sati, a povećava se i njihov godišnji prihodovni limit.
Što slijedi do 2028.?
Ako se novi sustav pokaže uspješnim, do kraja 2028. planiraju se dodatne promjene:
- obavezna božićnica za sve zaposlene
- dodatak za rad subotom
- i, možda najambicioznije – 38-satni radni tjedan kao standard
No nije sve bez prepreka. Ministarstvo financija, koje vodi Klemen Boštjančić, upozorava na potencijalni pritisak na proračun, procijenjen na više od 40 milijuna eura godišnje. Zbog toga će se provedba novih propisa nadzirati kroz fazne podzakonske akte sve do kraja 2028.
Može li Slovenija postati regionalni pionir radne reforme?
Ostaje za vidjeti hoće li ovaj ambiciozni plan nadživjeti političke cikluse i pritiske, no jedno je sigurno: susjedi sa sjevera odvažili su se na reformu koja bi mogla promijeniti način na koji razmišljamo o radu, starosti i ravnoteži privatnog i poslovnog života.
Ako sve prođe prema planu, Slovenija bi mogla postati primjer države koja rad ne promatra samo kao ekonomsku potrebu, već i kao prostor za ljudsko dostojanstvo – čak i (ili pogotovo) pred samu mirovinu.
