Hladan tuš stigao je tijekom vrućih ljetnih dana u Hrvatsku – izgubljeno je 100 milijuna eura europskog novca za izgradnju optičkog interneta. Novac je bio osiguran u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) jer je država imala plan ući u projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture (‘PRŠI’) u komercijalno neatraktivnim područjima.
Projekt je bio u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a provodila ga je Središnja Agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU). Natječaj je bio raspisan u lipnju 2023., odabrana je tvrtka ‘OPTIX Infrastructura d.o.o.’ iz Zagreba, a ugovor je stupio na snagu 14. travnja 2024. godine.
Projekt ‘PRŠI’ bio je od strateške važnosti i za Krapinsko – zagorsku županiju, pa je njegovom obustavom izgubljeno gotovo 60 milijuna eura za uvođenje brzog interneta do svakog stanovnika.
Županijska organizacija SDP-a Krapinsko – zagorske županije organizirala je stoga konferenciju za medije na kojoj su gradonačelnice Zaboka i Zlatara, Valentina Đurek i Jasenka Auguštan – Pentek, te župan Željko Kolar, izrazili nezadovoljstvo te upozorili javnost što obustava ovog važnog projekta sada znači.
Pet područja
Na području KZŽ je u projekt ‘PRŠI’ ušlo pet područja: Grad Zlatar uz općine Budinšćina, Hrašćina i Konjšćina; gradovi Pregrada i Klanjec uz općine Desinić, Hum na Sutli, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela; gradovi Donja Stubica i Oroslavje uz općine Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice i Veliko Trgovišće te Općina Bedekovčina uz općine Lobor, Mače, Mihovljan, Novi Golubovec, Sveti Križ Začretje i Zlatar Bistrica. Grad Zabok u projektu je bio samostalno.
Zabočka gradonačelnica Valentina Đurek kazala je da je Grad Zabok 2021. godine pokrenuo postupak za izradu dokumentacije, a 2022. dobio potvrdu HAKOM-a da je plan razvoja izrađen u skladu s nacionalnim programom. U suradnji s partnerom, tvrtkom ‘OPTIX Infrastructura’, Grad se prijavio na poziv za bespovratna sredstva te je prijava ocijenjena pozitivno i uvrštena u prihvatljive projekte.
– Na žalost, nedavno smo od SAFU-a dobili dopis da je Grad Zabok, zajedno s još nekim gradovima i općinama, obuhvaćen raskidom ugovora s partnerom, te je postupak provedbe projekta obustavljen – izrazila je svoje nezadovoljstvo Đurek te dodala da se radi o projektu od ključnog značaja za cijelu zajednicu i razvoj modernog društva:
– Digitalna infrastruktura je danas jednako važna kao prometnice i komunalna mreža. To je osnova infrastrukture 21. stoljeća i preduvjet za razvoj modernog društva, kvalitetnog gospodarstva, javnih usluga, ali i boljitak kvalitete života svih građana! Digitalizacija društva, a posebno primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija u sektorima gospodarstva, stavljaju dodatne zahtjeve za širokopojasni internet. Nalazimo se u vremenu kada se očekuje primjena novih tehnologija i novih koncepata u gospodarstvu, javnom sektoru, obrazovanju i zdravstvu. Količina podataka koji se prenose elektroničko-komunikacijskim mrežama se povećava, stoga krug korisnika širokopojasnih mreža ne može biti ograničen samo na središta gradova – pojasnila je Đurek te za primjer kazala kako je brzina interneta u središtu Zaboka odlična, no mještani na rubnim dijelovima grada nemaju niti blizu jednake uvjete.
Prema podacima časopisa European data, prosječna brzina preuzimanja interneta je u Krapinsko – zagorskoj županiji 25,25 MB. To je, ističe Đurek, znatno manje od brzine kod naših ‘susjeda’ – Varaždinske županije i Grada Zagreba.
– Slično je i na lokalnoj razini gdje u središtu grada imamo solidnu brzinu, dok građani na rubnim dijelovima to jednostavno nemaju. Cijeli koncept PRŠI-ja bio je da se, zajedno sa središtima gradova, jednako razvijaju i njihova naselja. Borimo se da se ovaj projekt nastavi i da svim stanovnicima bude omogućen jednak internet – poručila je zabočka gradonačelnica.
Gradonačelnica Zlatara i saborska zastupnica Jasenka Auguštan – Pentek naznačila je da su ovime izgubljena značajna financijska sredstva, a time i mogućnost stvaranja jednakih uvjeta za sve kada je u pitanju korištenje interneta.
– Korištenje interneta danas nije luksuz i svi bi trebali imati jednake mogućnosti korištenja interneta – od djece koja bi trebala imati jednake šanse u procesu školovanja, do poslovnih subjekata za koje želimo da se mogu razvijati u svim krajevima naše županije, ali i cijele Hrvatske – istaknula je Auguštan – Pentek.
Bez ‘PRŠI-ja’ nema ravnomjernog razvoja
Dodala je da je i sama u Odboru za regionalni razvoj i EU fondove, gdje se od početka naglašava važnost ravnomjernog razvoja svih krajeva RH.
– Bez ovog projekta ne možemo govoriti o ravnomjernom razvoju. Grad Zlatar je, po saznanju o prekidu provedbe projekta, poslao upit što će sada biti s projektom i hoće li se iznaći neko rješenje za njegov nastavak. Iz SAFU-a je stigao odgovor da se nije odustalo od projekta te da se traže dodatne mogućnosti kako bi se projekt financirao. Vjerujem da će se naći nove mogućnosti i da će se ovaj projekt ipak nekako privesti kraju, a sve na dobrobit svih naših građana – poručila je Auguštan – Pentek.
Župan Željko Kolar još jednom je dodao da ravnomjeran regionalni razvoj, a što je ujedno i stup politike EU, bez brzog interneta nije moguć u 21. stoljeću.
– Uža urbana središta naših gradova imaju brzi internet, ali kako se udaljavate od centra, tako je internet sve slabiji. Mi možemo ulagati u svu ostalu infrastrukturu, ali brzi internet ne može se nadomjestiti ničim – rekao je župan Kolar i dodao:
– Apeliramo na Vladu RH da bude ustrajna u traženu novog rješenja da se ovaj projekt provede! U obrazloženju koja su dobili nositelji projekta ‘PRŠI’ se navodi da je njegova provedba ugrožena zbog nedovoljne aktivnosti provoditelja projekta, odnosno, ne može ga se više dovršiti u okvirima zadanim od strane Europske unije, i zbog toga je raskinut ugovor. Resorno ministarstvo i Vlada RH će sada s Europskom komisijom morati ispregovarati novu mjeru da se osiguraju nova sredstva, ili će ta sredstva morati doći iz državnog proračuna. Još jednom ističem da podržavamo Vladu u pronalaženju rješenja, jer ako se cijeli slučaj prepusti tržištu, možemo biti sigurni da male sredine neće nikada vidjeti brzog interneta – zaključio je Kolar.
