Sve više zemalja odlučuje se na ukidanje državnih praznika kako bi ojačale javne financije i povećale broj radnih dana – unatoč brojnim kritikama i skromnim ekonomskim koristima, prenosi Poslovni dnevnik.
Najnoviji primjer dolazi iz Francuske, gdje je premijer Francois Bayrou predložio brisanje Uskrsnog ponedjeljka i Dana pobjede u Europi s popisa državnih praznika. S obzirom na to da Francuska trenutačno ima 11 zakonskih praznika, prijedlog je izazvao val negodovanja – i s lijeve i s desne strane političkog spektra.
Bayrou tvrdi da bi se time rasteretio državni proračun, ali mnogi analitičari upozoravaju da ekonomski učinak takvih mjera nije ni blizu očekivanog. Njemački Bundesbank i MMF potvrdili su da bi svako povećanje BDP-a bilo znatno manje od stvarnog povećanja ukupnog broja radnih dana.
I druge zemlje slijede sličan put. Slovačka je ranije ove godine ukinula jedan praznik kako bi stabilizirala javne financije. Danska je još 2023. godine ukinula obilježavanje Uskrsnog ponedjeljka, pravdajući to potrebom za povećanjem obrambenog budžeta.
Čak je i bivši američki predsjednik Donald Trump reagirao – i to kontroverzno. Na Dan ukidanja ropstva (Juneteenth), koji je od 2021. državni praznik u SAD-u, Trump je izjavio da “previše neradnih praznika košta milijarde dolara”.
Ekonomisti, međutim, ostaju skeptični. Charles Cornes iz britanske kuće Cebr ističe kako je produktivnost daleko više vezana uz radnu učinkovitost, kapitalna ulaganja i tehnološki napredak, nego uz broj dana provedenih na poslu.
Studije također pokazuju da praznici mogu čak i stimulirati potrošnju u određenim sektorima. Ipak, sve više vlada nastoji “otključati“ dodatne radne dane – ne mareći pritom za društveni i kulturni značaj odmora.
U svijetu koji sve više mjeri uspjeh isključivo kroz ekonomske pokazatelje, pitanje je: kolika je cijena dana odmora?
