Dok se ostatak eurozone polako približava ciljanom postotku inflacije Europske središnje banke, Hrvatska i Estonija iskaču kao dvije najskuplje točke na ekonomskoj karti Europe.
Prema najnovijoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni u kolovozu iznosi 2,1 posto – blagi rast od 0,1 posto u odnosu na srpanj. No iza te naizgled stabilne brojke kriju se ogromne razlike među državama članicama. Hrvatska, s godišnjom inflacijom od 4,6 posto, i Estonija, koja prednjači s čak 6,2 posto, ozbiljno odudaraju od prosjeka.
Najveći teret rasta cijena ponovno pada na leđa građana kada je riječ o osnovnim potrepštinama. Hrana, alkohol i duhan bilježe najvišu godišnju inflaciju – 3,2 posto. Usluge također poskupljuju i dosežu stopu od 3,1 posto. Jedino što trenutačno “jeftini” jest energija – na godišnjoj razini pala je za 1,9 posto, što ipak ne pomaže previše u borbi protiv sveukupnog poskupljenja.
Za usporedbu, inflacija u susjednoj Sloveniji iznosi tri posto, u Njemačkoj 2,1 posto, a Italija je na 1,7 posto. Najnižu inflaciju bilježi Cipar s gotovo nevjerojatnih 0,1 posto.
Ova statistika dodatno pojačava zabrinutost oko domaće ekonomske stabilnosti.
