Hrvatska je u srpnju 2025. zabilježila najveći pad maloprodaje u Europskoj uniji, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, statističkog ureda EU. Prema sezonski prilagođenim podacima, ukupan obujam trgovine na malo smanjen je za čak četiri posto u odnosu na lipanj, što predstavlja najoštriji mjesečni pad među svih 27 članica EU.
U istom razdoblju, maloprodaja u eurozoni pala je za 0,5 posto, dok je u EU ukupno zabilježen pad od 0,4 posto. Pad potrošnje u Hrvatskoj događa se unatoč sezoni ljetnih odmora i dolasku velikog broja turista – srpanj je tradicionalno mjesec u kojem se očekuje porast prodaje, no ove godine podaci govore suprotno.
Visoka inflacija i pad kupovne moći
Glavni razlog drastičnog pada maloprodaje u Hrvatskoj leži u visokoj inflaciji, koja snažno utječe na kupovnu moć građana. Prema Eurostatu, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u kolovozu iznosila je 4,6 posto, što je porast u odnosu na srpanj (4,4 posto). Višu inflaciju od Hrvatske ima samo Estonija, s godišnjom stopom od 6,2 posto.
Osim Hrvatske, pad maloprodaje zabilježen je i u Estoniji (-2 posto) te Njemačkoj (-1,5 posto), dok su najveći mjesečni rast ostvarile Litva (+1,5 posto), Latvija (+1,4 posto) i Nizozemska (+1,1 posto).
Godišnji rast usprkos padu u sezoni
Unatoč snažnom mjesečnom padu, na godišnjoj razini (srpanj 2025. u usporedbi sa srpnjem 2024.) ukupan obujam maloprodaje u Hrvatskoj porastao je za 1,4 posto. Najveći godišnji rast maloprodaje u EU ostvaren je na Cipru (+8,5 posto), u Portugalu (+6,1 posto) i Bugarskoj (+6 posto), dok je Slovenija jedina članica s negativnim godišnjim rezultatom (-0,7 posto).
Drastičan pad maloprodaje u srpnju 2025. jasno ukazuje na rastuće ekonomske izazove u Hrvatskoj. Visoka inflacija, slaba domaća potražnja i nepovoljni tržišni uvjeti sve više opterećuju trgovinski sektor, čak i u razdoblju kada bi potrošnja trebala doseći vrhunac zahvaljujući turizmu.
