U Galeriji grada Krapine jučer je održana svečana promocija poštanske marke i monografije ’60 godina Festivala kajkavskih popevki’, kojom prigodom je otvorena i izložba.
Tim događanjem počelo je obilježavanje najveće kulturne manifestacije u Krapini, ali i jedne od najvećih u Hrvatskoj. Krapinski festival dobio je i prvu monografiju, čiji je autor poznati novinar Željko Slunjski. Ideja o monografiji stigla je lani tijekom neformalnog razgovora s braćom Damirom i Radovanom Novinom iz Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo.
– Nekada doći u Krapinu, to je bio društveni događaj, a najveselije su bile frizerke jer su sve gospođe išle na frizuru. Krapina je živjela za festival, kod Frljužeca su svi išli na bučnicu, pokojna Gabi Novak rekla je da nikada u životu nije jela takvu bučnicu. Gertruda Munitić, kada se pročulo da je bliska s ondašnjim predsjednikom, imala je status dive u Krapini. Poslije festivala na prvom katu se održava prijem i uvijek su prvi u dvorani bili Ivo Robić i njegova žena Marta, jer se u Krapini na festivalu jedu prve ovogodišnje krvavice s kiselim zeljem. No, vremena se mijenjaju. Danas je vrijeme kompjutera, nekada je, moram priznati, bilo ljepše. Krapina je živjela za festival i to se osjetilo na svakom koraku. Do mjesta u dvorani bilo je jako teško doći – opisao je Slunjski, dodavši:
– Zadnje što je izašlo za 35. obljetnicu festivala je jedna knjižica u kojoj su po godinama navedeni nazivi kompozicija i autori. Nismo tada bili svjesni da ni od čega moramo napraviti nešto. Sva sreća, kustosica Vesna Kunštek imala je sačuvanu jednu veliku kutiju s novinskim izrescima, a našla ju je na odlagalištu kod Starog grada kada ju je netko bacio i onda je ona vidjela da su tu isječci iz novina – rekao je Slunjski.
Predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Damir Novina podsjetio je da je Festival kajkavskih popevki utemeljen 1966. godine.
– Tijekom šest desetljeća ovog festivala izvedeno je više od 2500 popevki. Ono što Krapinski festival izdvaja od svih drugih sličnih priredbi u Hrvatskoj je obvezno nastupanje u narodnim nošnjama kajkavskih krajeva, čime se pridonosi očuvanju tradicijske baštine – rekao je Novina.
Njegov brat i tajnik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Radovan Novina izrazito je sretan i ponosan zbog monografije.
– Ta vrlo lijepa knjiga će poslužiti svim generacijama, i onima sadašnjim, mlađim, i onima starijima, da se prisjete kako je to nekada bilo, a mladi da nauče nešto o tome – rekao je Novina, naglasivši da se Festival kajkavskih popevki u kontinuitetu održava svih ovih 60 godina.
– Festivali više nisu društveni događaji kao što su bili nekad, međutim Festival kajkavskih popevki ima svoju vrijednost, ostavio je svoje tradicionalne vrijednosti na kojima je postavljen i njeguje ih do današnjih dana. Prilagođava se vremenu, izvođačima i svemu što je oko nas, međutim onaj edukativni moment, kajkavska kultura, hrvatska kulturna baština, ostao je od 1966. sve do današnjih dana – istaknuo je Novina.
Krapinski gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović podsjetio je na brojne velike obljetnice ove godine.
– Obilježavamo 180 godina Krapinske knjižnice i čitaonice, 150 godina DVD-a Krapina, 140 godina Gradskog društva Crvenog križa, 60 godina prvog dječjeg vrtića u županiji i, naravno, 60. rođendan našeg festivala. Posebno mi je zadovoljstvo da je večeras s nama gospodin Krešimir Nekić, jedan od utemeljitelja i član inicijativnog odbora. Da nije bilo tih ljudi, danas se ne bismo okupljali u ovo jesensko vrijeme – naglasio je Gregurović, dodavši:
– Kad stojim na pozornici i pogledam iza sebe, ne treba nam nikakva kulisa. Kulisa je ovo prekrasno zelenilo i crkva na bregu, motivi koje nalazimo u cijelom Zagorju. Upravo su najljepše stvari iz našeg kraja opjevane kroz Krapinski festival – poručio je gradonačelnik.
Da je ovo veliki tjedan za sve Zagorce i Zagorke, istaknuo je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.
– Ova velika obljetnica pokazuje našu kulturu, povijest, kajkavski jezik, a kroz sve te pjesme i stihove pokazuje kakvi smo mi ljudi. I svi oni autori, pjevači, grupe, dirigenti, koji su sudjelovali u Festivalu upravo su o tome i pjevali, skladali o našoj povijesti, kulturi, onome što volimo, živimo svakodnevno. Zato i postoje tolike emocije u svima nama koji smo rođeni u Zagorju – rekao je Kolar te zahvalio i Hrvatskoj pošti koja je prepoznala vrijednost ove obljetnice. Osvrnuo se i na monografiju…
– Mislio sam je samo brzinski prelistati, ali sam je imao u rukama sigurno preko sat vremena. Kada vidite koja imena su sudjelovala na festivalu, koje glazbene veličine, rijetko tko se u Hrvatskoj može time pohvaliti. Osjećao sam strahopoštovanje prema svemu što je u to uloženo. Pozivam sve ljude dobre volje i one kojima je ‘kaj’ u srcu i duši da nam se pridruže u ovom tjednu i da uživaju i u starim i u novim popevkama te sjajnom kulturno – zabavno sportskom programu – kazao je župan.
Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović pozdravila je sve prisutne u ime POU-a, suorganizatora krapinskog festivala.
– Zaista s radošću ugošćujemo sve umjetnike na festivalu, uzvanike, drage goste od naše festivalske dvorane do galerije gdje se odvijaju svi glavni događaji. Hvala vam na suradnji – poručila je Pavlović.
Povodom velike obljetnice, u galeriji grada Krapine postavljena je i izložba ’60 godina Festivala kajkavskih popevki’. Autorica izložbe Vesna Kunštek ispričala je malo o počecima festivala.
– Predsjednik općinske skupštine Krapina Mijo Pavić i suradnici Božo Težački, Jaroslav Tureček, Antun Kozina, Teodor Boh, Milivoj Kujundžić, Božo Sinković, Stjepan Mihaljinec i Vlado Seljan pokrenuli su događaj koji će s vremenom prerasti u jednu od najvećih kulturoloških manifestacija sjeverozapadne Hrvatske. To je bogata tradicija u kojoj se isprepliću glazba, poezija, likovna umjetnost, kazalište i znanstveni rad. Kroz protekla desetljeća festival nije bio samo koncertni događaj, već pravi tjedan kulture – kazala je Kunštek, dodavši:
– Održano je više od 50 likovnih izložbi, organizirani su recitali kajkavske poezije, znanstveni skupovi, kazališne predstave, koncerti zabavne glazbe, nastupi kulturno umjetničkih društava. Više od 2000 novih popevki nastalo je zahvaljujući festivalu, a mnoge od njih rado i danas pjevamo – zaključila je Kunštek.
