U sklopu manifestacije Tjedan kajkavske kulture, koja se tradicionalno održava u Krapini, svečano je otvoren 24. Znanstveni skup “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća“, najdugovječniji znanstveni skup posvećen valorizaciji kajkavskog jezika, književnosti i kulturne baštine.
Skup koji se neprekidno održava od 2002. godine, prerastao je u ozbiljan i važan znanstveni doprinos očuvanju kajkavskog identiteta, te je postao sastavni i ozbiljniji element cijelog Tjedna kajkavske kulture.
Govoreći o značaju ovogodišnjeg skupa, dr. sc. Rajko Fureš, jedan od glavnih organizatora i pokretača ovog znanstvenog okupljanja, istaknuo je da je 24. izdanje posebno jer najavljuje jubilarni 25. skup, ali i zbog objave pretiska prvog hrvatskog jednojezičnog kajkavskog pravopisa – Naputčenja za horvatski prav čteti i pisati iz 1808. godine.
– Ovo je kapitalno djelo za hrvatsku kulturu, jezik i identitet, a ujedno i plod višegodišnjih nastojanja na reafirmaciji kajkavskog jezika. Međunarodno priznanje kajkavskog književnog jezika iz 2015. godine dodatno nas je ojačalo i sada gledamo prema budućnosti – istaknuo je Fureš. Dodao je kako se već intenzivno radi na izradi priručnog pravopisa, gramatike i nastavnih materijala za zavičajnu nastavu, koji bi bili namijenjeni učenicima iz kajkavskog govornog područja.
Nova generacija znanstvenika
Posebnu vrijednost ovogodišnjeg skupa čini i izrazito visok udio mladih sudionika, među kojima su čak 80 posto mlade znanstvenice.
– Nakon što su se kroz godine izmijenile generacije, mnogi ugledni profesori i znanstvenici više nisu s nama, ali okupljena je nova, mlada i iznimno perspektivna generacija. Na to smo iznimno ponosni – rekao je Fureš, naglašavajući time i održivost i budućnost samog skupa.
Otvorenje uz poruke iz srca Zagorja
Skup je svečano otvorila dožupanica Krapinsko – zagorske županije Jasna Petek, koja je u svom obraćanju naglasila emocionalnu i kulturnu važnost kajkavštine za Zagorce i sve pripadnike kajkavskog govornog područja.
– Tjedan kajkavske kulture je za nas najveći tjedan u godini. Kaj nije samo jezik – kaj je način života, povijest, običaji, sjećanja, ali i naša budućnost. Prekrasno je bilo slušati mlade ljude koji pišu na kajkavskom, jer tu leži snaga našeg identiteta – rekla je Petek.
Posebno je istaknula projekt “Mali kaj“, kojem su djeca i mladi nositelji i prenositelji kajkavske riječi široj publici, te zahvalila svima koji znanstveno promišljaju o jeziku i tako čuvaju njegov život.
– Život jezika bez promišljanja ne postoji. Hvala vam na svemu što činite i dobrodošli u Krapinu – zaključila je Petek.
Znanstveni skup u Krapini još je jednom pokazao da kajkavski jezik ima svoju čvrstu znanstvenu, kulturnu i identitetsku utemeljenost, te da njegovo očuvanje i razvoj ostaje ključan zadatak i za buduće naraštaje.
