Danas je u Krapini održana treća sjednica aktualnog saziva Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije. Već tradicionalno, prvi je na redu bio Aktualni sat. Na dnevnom redu sjednice nalazilo se devet točaka dnevnog reda.
Prvo je vijećnik Davor Kljak (Reformisti) postavio pitanje županu Željku Kolaru o brzom internetu na području županije. Podsjetimo, Hrvatska je ovog ljeta izgubila čak 100 milijuna eura europskog novca za izgradnju optičkog interneta. Novac je bio osiguran u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) jer je država imala plan ući u projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture (PRŠI) u komercijalno neatraktivnim područjima.
Projekt je bio u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a provodila ga je Središnja Agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU). Natječaj je bio raspisan u lipnju 2023., odabrana je tvrtka ‘OPTIX Infrastructura d.o.o.’ iz Zagreba, a ugovor je stupio na snagu u travnju prošle godine. Projekt ‘PRŠI’ bio je od strateške važnosti i za Krapinsko – zagorsku županiju, pa je njegovom obustavom izgubljeno gotovo 60 milijuna eura za uvođenje brzog interneta do svakog stanovnika.
– Mnoge općine i gradovi nemaju dovoljno informacija o tome što se događa s tim projektom. Ja dolazim s područja grada Zlatara gdje je natječaj iznosio 11 milijuna eura, što je za nas kao lokalnu zajednicu jako puno. Vlada šuti, netko govori da je natječaj ukinut, netko drugačije, pa mislim da bi bilo dobro da nas župan upozna s trenutačnim stanjem – rekao je zastupnik Kljak.
Župan Kolar odgovorio mu je sljedeće:
– Ovo je jedna od lošijih vijesti koje smo dobili u posljednje vrijeme. Raskinut je ugovor s potencijalnim izvođačem radova i to ne samo na području Krapinsko – zagorske županije, nego i šire. Nisu poštivali potpisani ugovor, odnosno nisu ni počeli s radovima na terenu, što je dovelo do toga da je bilo jasno da u određenom roku neće moći izvesti radove te da je sav novac koji je osiguran iz Europske unije za taj projekt ugrožen – kazao je župan, dodavši:
– Naravno, to nikome nije bilo drago za čuti, međutim, naša je reakcija bila takva da smo dali podršku Vladi RH i resornom ministarstvu da pronađu alternativno rješenje za financiranje. Veliki distributeri uvijek će naći načina za investiranje, no manja područja će po ovakvim cijenama teško dobiti brzi internet. Zatražili smo s resornim ministarstvom sastanak na tu temu te bi nakon sjednice Sabora trebali zajedno sjesti – poručio je Kolar.
Vijećnica Marija Jagečić iz SDP-a postavila je pitanje o sigurnosti vožnje električnih romobila, istaknuvši da ova tema postaje sve važnija i na lokalnoj i na nacionalnoj razini.
– Danas bih željela govoriti o jednoj temi koja je već sada aktualna, a u budućnosti će biti još aktualnija – rekla je Jagečić, naglasivši kako su električni romobili sve češće prijevozno sredstvo, ali nažalost i sve češći uzrok prometnih nesreća. Podsjetila je kako je saborska zastupnica i načelnica Konjščine Anita Curiš Krok još prije ljetne stanke upozorila na alarmantne brojke nesreća te zatražila bolju regulaciju i kontrolu korištenja električnih romobila. Zahvaljujući toj inicijativi, pitanje sigurnosti romobila postalo je nacionalna tema.
– Smatram da je i naša obveza reagirati i pokazati da je Krapinsko – zagorska županija u koraku s vremenom, posebno kada je riječ o sigurnosti naših građana – poručila je Jagečić. Predložila je da Županijska skupština uputi inicijativu prema policiji i drugim nadležnim tijelima kako bi se pojačao nadzor korištenja električnih romobila, posebno u kontekstu nošenja zaštitnih kaciga, poštivanja prometnih pravila te korištenja romobila na primjerenim površinama.
Naglasila je da cilj nije kažnjavanje, već prevencija i zaštita sigurnosti svih sudionika u prometu, posebno djece i mladih koji su najčešći korisnici romobila. Zaključno je predložila organizaciju koordinacije između KZŽ-a, policije i jedinica lokalne samouprave radi definiranja konkretnih mjera za prevenciju nesreća.
U odgovoru na postavljeno pitanje, istaknuto je kako je sigurnost u prometu, posebno u kontekstu električnih romobila, vrlo važna tema te da su županijska i policijska tijela već poduzela konkretne mjere.
– U prvih osam mjeseci 2025. godine zabilježeno je šest prometnih nesreća u koje su bili uključeni vozači romobila. Četiri osobe su teško ozlijeđene, a tri lakše – stoji u odgovoru. Posebno se naglasila važnost edukacije, i za korisnike romobila, i za roditelje, s obzirom na to da je vožnja električnih romobila zakonski dopuštena tek osobama starijima od 14 godina.
Policijska uprava Krapinsko – zagorska izradila je edukativne letke, brošure i plakate, a nakon sjednice Županijskog odbora za sigurnost u prometu, najavljene za 17. rujna, kreće se i u obilazak škola s ciljem dodatne edukacije učenika. Također, u prvih osam mjeseci ove godine evidentirana su 63 prekršaja povezana s korištenjem romobila, najviše zbog nenošenja kaciga i vožnje na nedozvoljenim površinama, kao i vožnje djece mlađe od 14 godina.
– Nakon sjednice Odbora za sigurnost, sve zaključke ćemo dostaviti i Županijskoj skupštini te svim vijećnicama i vijećnicima – zaključeno je u odgovoru.
Nezavisni vijećnik i gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić postavio je pitanje o situaciji s rekonstrukcijama osnovnih škola i projektima za sportske dvorane.
– U kojim je to fazama, kada očekujemo pokretanje javne nabave, koje građevinske su dobivene i ujedno molim da se dostave svi sporazumi između Županije i gradova i općina gdje se rade sufinanciranja – upitao je Šimunić.
Župan mu je odgovorio da je izdana građevinska dozvola za dogradnju škole i sportske dvorane u Oroslavju.
– Pripremamo 18 škola za NPOO, u nekima je samo dogradnja za jednosmjensku nastavu, za neke su sportske dvorane koje su unutar odluke resornog ministarstva vezano za veličinu u okviru pedagoškog standarda, a tamo gdje smo procijenili da su nam takve dvorane premale, da su to mjesta koja imaju i osnovnu i srednju školu ili koja imaju veći broj stanovnika, tamo smo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave potpisali sporazume o sufinanciranju razlike između jednodijelne ili dvodijelne ili trodijelne sportske dvorane – rekao je Kolar.
Do sada je dobiveno pet suglasnosti od njih 18.
– Predali smo ih 12 i predat ćemo još ostatak do 22. rujna, a rok je 30. rujna. Postupci javne nabave su u tijeku za pet škola, za dvije su gotove i uveli smo u posao Brestovec Orehovički i Centar za obrazovanje Krapinske Toplice koji je iz NPOO-a, ali je financiran samo djelomično iz NPOO-a. Ostalo se financira prema ugovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva rada i KZŽ-a. Prošli je tjedan na Vladi donesena ta odluka o financiranju i sada tu priču imamo financijski zaokruženu. U Krapinskim Toplicama radovi idu odlično, Brestovec je tek krenuo. Očekujemo da do kraja godine krenemo s radovima na barem još tri do pet škola ovisno o tome hoće li biti žalbe na postupak javne nabave, a na ostalim objektima da počnemo najkasnije s radovima do travnja – poručio je Kolar.
Vijećnica Jelena Krajnik (HDZ) upitala je za sigurnost u školama, odnosno je li izrađen plan sigurnosti, provodi li se i kako se kontrolira provedba, jesu li zaključane škole i to za cijelo vrijeme nastave, uz to, je li s gradovima i općinama koji su osnivači vrtića dogovoren neki sastanak te provode li sigurnost nakon situacije u Prečkom…
Župan joj je odgovorio:
– Sve što je resorno ministarstvo tražilo od nas i osnivača što se tiče osnovnih i srednjih škola je plaćeno. Nismo imali posebni sastanak s gradonačelnicama i načelnicima vezano za temu vrtića jer je to u njihovoj nadležnosti. Razgovarajući s njima, stekao sam dojam da su svi napravili ono što je potrebno vezano za sigurnosna prava, a ako ima informacija da netko nije, mi ćemo stupiti u kontakt s kolegicama ili kolegama, skrenuti pozornost na to i ponuditi svaku pomoć da se to riješi – kazao je Kolar, a vijećnici Krajnik odgovorila je i Kolarova zamjenica Jasna Petek:
– Ono što se mi već godinama trudimo jest da djeca u našim školama zaista mogu sigurno odrastati. Međutim, nemili događaj iz prosinca prošle godine nas je sve skupa zadužio da tu sigurnost dignemo na jednu višu razinu, pa smo upravo slijedom tog događaja dobili od resornog ministarstva upute o postupanju 7. siječnja, koje su zapravo nama, osnivačima, dale obavezu da sa školom iskomuniciramo obavezu zaključavanja svih ulaza ustanova na način da se izbjegavaju evakuacijski putevi. Isto tako, od osnivača je zatraženo da ispitaju stanje u školskim ustanovama na svom području, potrebe nekih izvođenja tehničkih radova, postavljanja određenih brava i sustava do početka nastave u drugom polugodištu i to smo mi učinili. Ono što je doneseno od početka godine, to je odluka o donošenju protokola o kontroli ulazaka i izlazaka u školskim ustanovama i upravo slijedom toga trebalo je uskladiti i interne dokumente škole, ali isto tako provjeriti pristupe kontroli u prostorijama škole i provesti ostale sigurnosne mjere – rekla je zamjenica Petek, dodavši:
– Nakon toga imali smo obavezu da svaka školska ustanova oformi sigurnosni tim što je učinjeno u našim osnovnim i srednjim školama te smo imali smo i obavezu do početka školske godine izraditi plan sigurnosti školske ustanove koji je zapravo podrazumijevao prije svega analizu postojećeg stanja, procjenu rizika, ali isto tako i plan sigurnosnih mjera da bi školska ustanova zaista bila sigurna prije svega za učenike i učenice, a onda i za sve koje rade i djeluju u školi. Kao što sam rekla, prvo je trebalo pristupiti analizi postojećeg stanja, a onda je zapravo i svaka škola imala svoje specifičnosti koje je trebalo uvažiti, naravno akceptirajući činjenicu da nisu u školskim ustanovama ljudi stručnjaci tog profila. Mi smo početkom ožujka ove godine održali sastanak zajedno s ravnateljicama i ravnateljima s područja Krapinsko – zagorske županije, ali i s predstavnicima službe civilne zaštite Krapine, predstavnicima Policijske uprave gdje nam se odazvao načelnik PU-a sa svojim zamjenikom, predstavnici Vatrogasne zajednice i zapravo smo na tom sastanku razgovarali o tome kako ćemo izraditi sigurnosni plan – kazala je Petek, te nastavila:
– Na tom je sastanku dugogodišnji ravnatelj Srednje škole Krapina koji zaista ima veliko iskustvo u upravljanju školskom ustanovom iznio jedan radni prijedlog takvog plana, metodologiju izrade samog plana koja je na tom sastanku još raspravljena, gdje smo se zapravo dogovorili kako taj plan treba izgledati. Plan su napravile sve naše odgojno – obrazovne ustanove i tri osnovne i srednje škole još trebaju do kraja tjedna proći onaj formalni dio. Ono što je važno još napomenuti kad govorimo o sigurnosti u našim školama, mi smo krajem srpnja ove godine od resornog ministarstva dobili odluku o donošenju minimalnih standarda i preporuka o sigurnosti u školskim ustanovama koja se odnose na tehničke mjere zaštite. Ono što je malo sporno u tom dokumentu, nije jasno izrečeno što su minimalni standardi, a što su preporuke. Mi smo pokušali od resornog ministarstva dobiti to točno, tako definirano, međutim nismo uspjeli, ali bez obzira na to mi smo upravo slijedom tog dokumenta s našim ravnateljicama i ravnateljima i na ovom zadnjem sastavku koji smo imali sad prije neki dan, raspravljali o tome što nam ta odluka još donosi, što još trebamo u našim osnovnim i srednjim školama učiniti dodatno. U nekim će trebati postaviti još i video nadzor i neki interfon. Znači, individualno ovisno o svakoj školi s njezinim specifičnostima, još će se neke mjere poduzimati tijekom školske godine i sukladno planu o sigurnosnom djelovanju. Isto tako, moram napomenuti da je u određenim dokumentima resornog ministarstva koje sam prije spomenula određeno da svaka škola, odnosno obrazovna ustanova treba zaposliti jednog ili više operativnog radnika za sigurnost i civilnu zaštitu. Mi smo sve ono što je trebalo poduzeti i poduzeli, imamo planove djelovanja putem kojih ćemo, ako negdje treba, povećati sigurnost, a u svakom slučaju mislim da je sigurnost djece i mladih u našim osnovnim i srednjim školama apsolutno pod kontrolom – zaključila je Petek.
