Na europskom i domaćem tržištu bilježimo presedan koji se ne pamti u novijoj povijesti poljoprivredne proizvodnje – cijena suncokreta nadmašila je cijenu soje. Prema aktualnoj kotaciji na burzi Žito od 5. rujna 2025., suncokret se prodaje po 460 eura po toni, dok je cijena soje pala na 400 eura po toni, piše Agroklub.hr.
Ovo iznenađenje šokiralo je i iskusne ratare koji već desetljećima prate tržišna kretanja.
Kombinacija faktora utjecala na cijenu
Ovakav razvoj događaja rezultat je više međusobno povezanih čimbenika. Prvi je porast cijena jestivih ulja na svjetskom tržištu, ponajviše palminog ulja, koje u protekla četiri mjeseca bilježi rast cijene od gotovo 20 posto. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, cijena palmina ulja sada je viša za 10 posto, što se reflektira i na ostala biljna ulja, uključujući i ono od suncokreta.
Drugi ključni čimbenik je vremenska nepogoda – ovogodišnja suša. Pogođeni su brojni dijelovi istočne Europe, uključujući i Ukrajinu, koje zajedno s Europskom unijom čine oko 40 posto globalne proizvodnje suncokreta. Smanjeni prinosi znače i manju dostupnost robe, što automatski utječe na rast cijena.
Za razliku od suncokreta, druge ratarske kulture poput kukuruza nisu doživjele sličan rast unatoč istim klimatskim nepogodama. Kukuruz, koji se globalno proizvodi u mnogo većim količinama u SAD-u i Brazilu, manje je osjetljiv na regionalne potrese u proizvodnji, pa se njegova cijena na europskoj burzi MATIF čak i snižavala posljednjih mjeseci.
Što očekivati od urode?
S obzirom na to da je žetva suncokreta u punom jeku, prvi ulazi u silose pokazuju prinose od 2,5 do 3 tone po hektaru, što je blizu višegodišnjeg prosjeka. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječan prinos u Hrvatskoj iznosi oko 2,66 tona/ha, dok izvori iz sektora ističu kako najbolji proizvođači ove godine mogu računati i na prinose od 3,5 do 4 tone/ha.
Pred proizvođačima sada stoji ključna odluka: iskoristiti trenutačno visoku cijenu ili čekati daljnji rast. No, stručnjaci upozoravaju – ulazimo u razdoblje visoke špekulacije. U susjednoj Srbiji se špekulira o štetama na suncokretu i do 50 posto, iako ozbiljnije analize govore o gubitcima od oko 20 posto. Ukupna globalna proizvodnja mogla bi pasti tek za 10 posto, što znači da se tržište može vrlo brzo stabilizirati i potencijalno sniziti cijenu.
Ova iznimna tržišna situacija daje barem djelomičan predah domaćim ratarima, osobito u godini obilježenoj sušom i slabijim prinosima. Ipak, ostaje otvoreno pitanje – hoće li proizvođači znati iskoristiti ovu priliku ili će ponovno pasti u zamku špekulacija, poput onih iz 2022. i 2023. godine?
Tržište će pokazati svoje karte u idućih nekoliko tjedana. Do tada, suncokret ostaje – zlata vrijedan.
