Hrvatska danas obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tri ubijene žene i jednu teško ranjenu u zgradi zagrebačkog Općinskog suda tijekom brakorazvodne parnice 1999. godine.
Nezapamćeni zločin dogodio se tog 22. rujna u maloj sudnici, kada je Mato Oraškić prije ročišta u predmetu razvoda braka ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oraškić, dok je teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Oraškić je postao prva osoba u Hrvatskoj osuđena na maksimalnih 40 godina zatvora.
U Krapini je povodom Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama održan Okrugli stol na temu ‘Rodne dezinformacije – primjeri rada portala Libela.org’.
Josip Šipić voditelj je projekta Gender Facts koji se bavi problematikom rodnih dezinformacija, odnosno svim aspektima informacijskog poremećaja usmjerenih prema ženama.
– To su lažne i zlonamjerne informacije upućene da nanesu štetu ženama, pogotovo ženama koje su vidljive u javnom prostoru, poput političarki, novinarki, aktivistkinja i tako dalje, zatim informacije koje su upućene da nanesu štetu LGBTQ osobama, kao i politikama rodne ravnopravnosti – rekao je Šipić, nastavivši:
– Kako se boriti protiv problema rodnih dezinformacija? Prvi korak je edukacija. Vi se prvo morate osvijestiti da postoji taj problem kako biste se mogli boriti protiv njega. Drugi korak, s obzirom na to da postoje skupine koje nisu vične u online prostoru ili koje jako sudjeluju u online prostoru, poput mladih ili starijih osoba, treba osvijestiti mete dezinformacijskih kampanja. Također, društvene mreže su jako pogodne platforme za širenje rodnih dezinformacija, njihova odgovornost je velika i one bi isto tako trebale na neki način raditi na tome da se takve dezinformacije suzbiju. Međutim, nisu samo društvene mreže platforme u kojima kruže dezinformacije, nego i svi mediji. Odgovornost samih medija je višestruka. Prvo, oni mogu spriječiti ulazak u mainstream prostor takvih vrsta dezinformacija, poput prenošenja nekih informacija s portala bez provjera, ali ono što se meni čini važnijim u ovom trenutku je sustavno raditi na tome da se sami temelji na kojima nastaju te dezinformacije, to su rodni stereotipi, ne perpetuiraju cijelo vrijeme. Dakle, ono što su na neki način mediji izgradili se koristi u dezinformacijskim kampanjama, dobar primjer za to je seksualizacija političarki, vi imate takvu vrstu izvještavanja o ženama kroz seksualizaciju – kazao je Šipić.
Uime Doma za žrtve nasilja u obitelji ‘Novi početak’ okupljenima se obratila Aneta Škreblin, zamjenica ravnateljice Doma.
– Prošle godine na ovaj dan tema nam je bila rodno uvjetovano elektroničko nasilje. Ove godine odlučili smo se pomaknuti korak unatrag i fokus staviti u ono što zapravo prethodi tome, a to su rodne dezinformacije. Svi smo svjesni toga da su mediji danas neizostavan dio svakodnevnog života i da imaju veliku ulogu u oblikovanju pojedinaca, kao i cjelokupnog društva. Upravo zato htjeli smo skrenuti pažnju na fenomen rodne dezinformacije i povezanih narativa te njihovih posljedica i potaknuti svijest o tome kakve sve sadržaje kroz medije konzumiramo, kako nam se oni prezentiraju, s kojom svrhom i s kojim posljedicama – rekla je Škreblin.
Zamjenica krapinsko – zagorskog župana Jasna Petek poručila je da je danas dan kada snažnije, jače i glasnije govorimo o tome da je nasilje nad ženama jedan od najjačih i najsnažnijih kršenja ljudskih prava.
– To je dan kada snažnije i jače želimo utjecati i informirati javnost o tome kako trebamo podići svijest o netoleranciji prema bilo kakvom obliku nasilja, a posebice nasilju u obitelji i nasilju nad ženama, bilo ono ekonomsko, socijalno, psihičko ili fizičko. Krapinsko – zagorska županija dugi niz godina poduzima aktivnosti i mjere kako bi prevenirala bilo koji oblik nasilja – istaknula je Petek.
Dodala je da u županiji postoji zaokružen sustav za žene žrtve obiteljskog nasilja tako da one imaju podršku u obliku SOS telefona, savjetovališta, i Sigurne kuće.
– Ono s čime ne možemo biti zadovoljni je to da i dalje imamo kontinuirani porast kaznenih djela na štetu žena i djece u obitelji. Od 2015. do 2024. broj je narastao od 2220 na 9167 što je povećanje kaznenih dijela od 313 posto – upozorila je Petek, pa dodala:
– Kao društvo smo se poboljšali u dijelu koji se tiče represije, kažnjavanja i procesuiranja, ali u prevenciji i dalje ne činimo dovoljno, zato je izuzetno važno kroz sve segmente društva, kroz odgojno – obrazovni sustav, kroz zdravstveni sustav, raditi na prevenciji. Ono što isto tako treba napomenuti je da su se dogodile neke promjene u zakonodavstvu, da se procesuiraju počinitelji, ali isto tako treba napomenuti da su ti procesi izuzetno dugotrajni, iscrpljujući i ono što je najgore, da su kazne za počinitelje minimalne. To sve obeshrabruje žrtve koje onda nemaju ni snage ni volje prijaviti nasilje i nasilnika. Na jedno prijavljeno je deset neprijavljenih dijela nasilja, a što se tiče seksualnog nasilja, tu je jedno prijavljeno na 15 do 20 neprijavljenih – naglasila je zamjenica župana, pa zaključila:
– Prevencija, procesuiranje, maksimalne kazne i brzi procesi. To će poručiti svim žrtvama obiteljskog nasilja da je u našoj zajednici nulta tolerancija na nasilje u bilo kojem obliku. Našim znanjem možemo učiniti iskorake da se u budućnosti doista približimo idealu zajednice s nultom tolerancijom na bilo koji oblik nasilja, a pogotovo nasilja na članovima i obitelji i djecom – zaključila je Petek.
