Jedna od pet osoba umrijet će prerano zbog bolesti srca i krvnih žila – koje odnose više života nego rak i kronične bolesti dišnog sustava zajedno.
Najgori scenarij moguće je spriječiti zdravijim životnim navikama – a zašto Hrvati ne slušaju savjete liječnika?
Subotnja špica i ogromni redovi, ne zbog shoppinga nego zbog – zdravlja srca. Čekalo se na mjerenje tlaka, razine kolesterola i šećera u krvi.
Među brojnim građanima čeka i Zagrepčanin Rajko Pavić je za portal Net.hr izjavio: “Meditiram i živim zdravim životom. Kad sam miran i spokojan veći dio dana, inače se trudim da budem, uvijek se osjeća lijepi ritam tik tak tik tak, bolje nego da ide tik tok tik tok što je suvremeni ritam”.
Svjetski dan srca došli su obilježiti uglavnom umirovljenici.
Ali Matej Mašić je rano osjetio što znači stezanje u prsima. “Vidio sam da mi je pritisak u ruci i da me tu malo steže na ovoj strani tijela”, govori Matej koji, otkad je doznao da ima hipertenziju, redovito odlazi na preglede, a promijenio je i životne navike:
“Smanjio sam unos alkohola, pušač nisam, ali trebao bih se bolje hraniti. To je problem današnjeg doba kad smo okruženi fast foodom. Najviše mislim da je problem sjedilački način života. Trebalo bi se bolje nositi sa streso”, zaključuje.
Pa su se građanima nudile i besplatne konzultacije sa stručnjacima.
Slaba edukacija
Medicinska sestra Gordana Šporčić smatra da su građani slabo educirani: “Ima nekih ljudi koji jako paze na svoje zdravlje, a ima nekih koji ne vode brigu ni o tlaku ni o šećeru”.
Dugačak red, ali discipliniranost Hrvata po pitanju zdravlja – slaba.
Ravnateljica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić ističe da o slaboj discipliniranosti govore brojke: “33 posto građana koji svakodnevno puše, gotovo 2/3 građana koji imaju ili prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretili.
Oko 2 milijuna građana, čak 50% stanovništva ima povišenu arterijsku hipertenziju, a tek mali jedan dio tih građana se liječi ustrajnim uzimanjem terapije”.
U 2024. od kardiovaskularnih bolesti umrlo je više od 20 tisuća osoba – što je gotovo 40 posto svih umrlih. Uzrokovale su smrt kod 44 posto žena i 35 posto muškaraca. A bolesti srca i žila odgovorne su za 24 posto svih prijevremenih smrti – prije 65te godine života, prema podacima HZJZ-a.
A ne mora biti tako – jer genetika je samo 30 posto, a sve ostalo je naš stil života.
Na što treba paziti?
Predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb Davor Miličić navodi: “Apsolutno nepušenje, redovito kretanje barem pola sata na dan što žustrije ako je moguće ili više. Zdrava prehrana, primjereni kalorijski unos, a onda je to otkrivanje liječenja čimbenika rizika odnosno bolesti kao što je hipertenzija, šećerna bolest i poremećaj metabolizma masnoće”.
A kad je već kasno – javlja se najgori simptom – bol u prsima koja može upućivati na infarkt – tada treba odmah potražiti liječničku pomoć.
Student medicine Andro pokazao nam je i vježbu masaže srca u slučaju nužde – na medicinskoj lutki, a koju možete pogledati u video prilogu.
Naglasio je da ako vidimo da osoba ne diše, zovemo hitnu pomoć na broj 194. Dok ostajemo na vezi s hitnom, odmah radimo 30 kompresija na sredini prsnog koša. Zatim osobi udahnemo kisik koji može značiti život.
