U Poduzetničkom centru Krapinsko – zagorske županije u Krapini danas je održana konferencija Green Transition 2025–2030, koja je okupila brojne stručnjake, poduzetnike i predstavnike institucija s ciljem poticanja dijaloga o održivom razvoju i implementaciji zelenih praksi u gospodarstvu.
Fokus konferencije bio je na stvarnim rješenjima i alatima za poduzetnike koji se žele uskladiti s klimatskim i okolišnim ciljevima Europske unije. U uvodnom dijelu prisutnima su se obratili predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek, direktorica Poduzetničkog centra Helena Matuša te krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.
ESG kao novi standard poslovanja
Goran Romac iz Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) predstavio je ESG platformu razvijenu u suradnji s bankama. Riječ je o digitalnom alatu koji omogućuje jednostavno prikupljanje i razmjenu podataka o održivosti poslovanja, što znatno olakšava procjenu rizika i uvjeta kreditiranja.
– HROK je u suradnji s bankama razvio upitnik na ESG platformi gdje se prikupljaju podaci tvrtki i kompanija. Upitnik je potpuno digitaliziran i ujednačen za sve banke i na taj način omogućuje klijentima besplatnu komunikaciju svojih ESG podataka prema primarno poslovnim bankama. Banke na taj način jednostavno i lako prikupljaju podatke, uzimaju svoje ocjene rizika te procjenjuju komercijalne uvjete za pojedinog klijenta. U odnosu na prethodni način rada, ovo je veliko poboljšanje jer je besplatno i digitalno – rekao je Romac.
Zelene investicije: Između vizije i realnosti
Jakov Kolega, direktor tvrtke Greengreen Advisory, upozorio je na izazove financijske održivosti u zelenim projektima.
– Održivost je i filozofski i praktični temelj svega. Dakle, zelena investicija mora biti održiva financijski, ne smije ‘ubiti’ firmu, a s druge strane mora biti održiva za društvo i okolinu. Na prvu, sve izgleda vrlo jednostavno, no u praksi naiđete na tisuću problema. Najčešći problem je dekarbonizacija. Primjerice, mi kad izmjerimo nečiji carbon footprint ili CO2 otisak, moramo napraviti tranzicijski plan kako taj CO2 otisak smanjiti. Tu dolazimo do problema zato što zelene investicije nisu jeftine, a isto tako mi moramo pronaći način kako da smanjimo taj CO2 otisak, ako firma raste – pojasnio je Kolega, pa dodao:
– Realno je da, ako firma raste, CO2 otisak će se podizati, ali onda postoje razne tehnologije s kojima mi pokušavamo postići balans. Ne možemo reći da su sve tehnologije dobre, da su sva naša rješenja dobra. Potrebno je uložiti trud da se uskladi taj financijski aspekt, Capex (capital expenditure), koji je jako skup za takve investicije, i zapravo očuvati firmu da u sljedećem periodu bude održivija – dodao je Kolega.
Elektromobilnost: Ključan, ali zapostavljen sektor
Dino Novosel, direktor Greenwaya i predsjednik grupacije za elektromobilnost pri HGK, govorio je o preprekama koje usporavaju razvoj infrastrukture za električna vozila u Hrvatskoj. Izdvojio je tri ključna problema: neadekvatan zakonodavni okvir, visoku cijenu priključka na elektroenergetsku mrežu te izostanak financijskih poticaja.
– U Hrvatskoj imamo tri osnovna problema. Što se tiče brzine adaptacije elektromobilnosti, u planu je donošenje zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva koji je trebao biti donesen do kraja godine, no odgođen je za početak iduće godine. Tim zakonom će se definirati obveza gradnje ozbiljne infrastrukture za punjenje električnih vozila na javnim površinama, i to je ključni preduvjet da bi korisnici uopće mogli steći povjerenje u tu tehnologiju. Također, trenutno je u javnom savjetovanju Zakon o uspostavi energetske učinkovitosti u zgradama, koji propisuje obveze investitora za opremanje objekata s adekvatnom infrastrukturom za punjenje električnih vozila. Ono što je novo u odnosu na postojeći Zakon o gradnji gdje je elektromobilnost također prepoznata, je činjenica da se predviđaju penali za nečinjenje – pojasnio je Novosel, pa dodao:
– Sljedeći problem je relativno visoka nekonkurentnost elektroenergetskog priključka u Hrvatskoj u odnosu na ostale europske zemlje, i to na neki način ‘sramežljivo’ privlači ozbiljne investitore u gradnju ozbiljnih habova za punjenje električnih vozila. To je u ingerenciji energetskog regulatora s kojim je već uspostavljen dijalog, koji će se nastaviti u smislu da se prilagodi adekvatna tarifa i adekvatan model za prihvat punionica visokih snaga. Treći izazov s kojim se suočavamo kao industrija koja razvija habove za punjenje električnih vozila je što još uvijek ne postoje subvencije i programi koji bi pomogli razvoju te industrije, no u najavi je program oporavka koji bi trebao pomoći u tom području – istaknuo je Novosel.
Očuvanje vodnih resursa je nacionalni prioritet
Mario Špadina, direktor tvrtke SeaCras, naglasio je važnost zaštite vodenih tijela u kontekstu klimatskih promjena te dodao:
– To je posljedica toga da sada imamo nove alate koje mogu uočiti promjene. Hrvatska je iznimno ranjiva zbog bogatstva vodnih sustava i iznimno ranjiva na klimatske promjene, a time i na ljudske učinke, to znači da sada trebamo djelovati kako bi ona ostala dobra jer jako lako nam se može dogoditi da dođemo u situaciju Italije ili Španjolske gdje su zagađene plaže te gdje su vodni resursi, odnosno rijeke i jezera zagađeni – pojasnio je Špadina.
“Zelena tranzicija nije opcija, nego nužnost”
Predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek naglasio je da zelena tranzicija nije samo ekološko, već i gospodarsko i društveno pitanje.
– Zelena tranzicija nije samo pitanje okoliša, ona je pitanje i inovativnosti, jačanja konkurentnosti, društveno – odgovornog poslovanja i odnosa prema budućnosti naše djece i generacija koje dolaze. Naravno da su poduzeća suočena s tim izazovima, ali mnoge firme s našeg područja se niz godina bave biznisima koji su vezani uz recikliranje, koje možemo nazvati kružnim ekonomijama i sigurno da dajemo doprinos, ne samo lokalno, već i puno šire. Vjerujem da će i ova konferencija pridonijeti time da razmijenimo znanja i iskustva, da pokažemo primjere dobre prakse i da se svi zajedno ohrabrimo na tom putu jer on nema alternative – poručio je Švaljek, čestitavši svima na odličnoj organizaciji.
Direktorica Poduzetničkog centra Helena Matuša istaknula je da tranzicija mora biti uključiva i otvorena svim građanima, ne samo stručnjacima.
– Zelena tranzicija je nešto što nas sve ‘pogađa’ – od energije koja grije naše domove, od energije koja pokreće naše tvornice, od načina na koji se mi krećemo, od materijala koje koristimo u gradnji… Zelena tranzicija zapravo zahvaća i samu prirodu i okoliš, a samim time i naš osobni osjećaj sigurnosti, ali i blagostanje. Stoga konferencije kao što je ova, gdje dovodimo i privatni i javni sektor i zajednicu, omogućuju prostor za dijalog oko budućnosti same gradnje, hrane, pa i života cjelokupnih zajednica – kazala je Matuša i dodala:
– Ako uzmemo u obzir da je statistika pokazala da renovacija samih zgrada na području Europske unije može kreirati do 160.000 novih radnih mjesta u sektoru građevinarstva, tada zaista možemo reći da je ova zelena tranzicija i ekonomska, ali i društvena prilika. Na ovoj konferenciji ćemo sa stručnjacima, s onima koji žive zelenu tranziciju i koji provodne zelenu tranziciju, razgovarati o tome kako će upravo ona poboljšati život cijele zajednice – poručila je Matuša.
Župan Željko Kolar podsjetio je na dugogodišnju predanost Krapinsko – zagorske županije zelenim projektima.
– Već desetak godina provodimo program vezan uz obnovljive izvore energije, kroz koji smo sufinancirali građanima ugradnju toplinskih pumpi. Taj je naš program kasnije preuzela i Vlada Zorana Milanovića te se provodio i na nacionalnoj razini. Ponosni smo što smo bili pioniri u mnogim projektima, a priznanje za to stiglo je još 2016. godine, kada smo osvojili svjetsku nagradu Energy Globe, kao županija koja je najnaprednija u kreiranju zelenih politika. Naš projekt Newlight, koji smo pokrenuli zajedno sa Zagrebačkom županijom radi modernizacije javne rasvjete, predstavljen je i Odboru regija kao najbolji primjer lokalne i regionalne samouprave u Europi – istaknuo je Kolar.
Novi alati, stari problemi: Promjene koje napokon vidimo
Konferenciju je uvodnim izlaganjem otvorio Ivan Güttler, ravnatelj DHMZ-a, osvrnuvši se na ulogu institucije u ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene. Naglasio je da su kroz modernizaciju sustava građanima i gospodarstvu danas dostupni pouzdani podaci o vremenskim uvjetima, kvaliteti zraka i vodnim režimima. Posebno su važni alati za rano upozoravanje na ekstremne vremenske pojave poput tuče, koje uzrokuju veliku štetu u poljoprivredi i infrastrukturi.
– DHMZ u toj klimatskoj akciji sudjeluje na dva načina, u ublažavanju klimatskih promjena, odnosno adresiranju njihovih uzroka, te puno više u prilagodbi. U zadnjih nekoliko godina osuvremenili smo naše sustave motrenja, tako da svi naši građani i poduzetnici mogu dobiti točne informacije o stanju vremena, o stanju vode, o kvaliteti zraka… Nekako gdje smo najvidljiviji su upravo sustavi za rano upozorenje, konkretno mjera prilagodbe na klimatske promjene. Za naše poduzetnike i građane su često zanimljivi drugi alati, klimatski atlasi i bitno je da gospodarstvenici i poljoprivrednici mogu znati kakvi su režimi oborina i temperatura na nekom području, kako bi mogli planirati sadnju novih vrsta i slično. Slične informacije potrebne su i našim ljudima koji se bave građevinom, nekakvom proizvodnjom na otvorenom… – rekao je Güttler, nastavivši:
– Klimatska informacija je više strateška koja nekako usmjerava razvoj nekog prostora, županije, države, dok ova kraća informacija o vremenu je nešto što utječe na svakodnevno planiranje aktivnosti na otvorenom i u prometu. Postoji Zakon o sustavu obrane od tuče koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, a DHMZ je tehničko tijelo koje organizira same aktivnosti na prostoru. Možemo reći da se ta metoda koristi preko 40 godina. Prije su bile rakete i generatori, sad su samo generatori, no ta metoda funkcionira u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, dok nažalost na terenu nikad nije dokazana njezina učinkovitost. Naša tendencija i želja je da građani dobivaju što ranije upozorenja o takvim događajima. Kad se dogodi tuča, pogotovo tuča najvećih dimenzija, preko dva centimetra i više, koja ima ogromne štete za infrastrukturu, za biljke, za vinograde i za druge nasade, to su najteži događaji u atmosferi koji se najbrže događaju. Danas ih možemo prognozirati otprilike jedan dan unaprijed, za područje Krapinsko – zagorske županije možemo reći do dan, dva unaprijed da postoje uvjeti za nastajanje takvog oblaka – kazao je Güttler.
Zanimljiva izlaganja i paneli
Izvršna direktorica Terra Hub Croatia Sandra Vlašić prisutnima je prezentirala ‘Istraživanje u Hrvatskoj – negiranje klimatskih promjena’, nakon čega su uslijedile i panel rasprave.
U prvom panelu pod nazivom ‘ESG – ključ održivog poslovanja’, raspravljali su Ana Romac iz Hrvatske udruge banaka, Goran Romac, direktor Sektora proizvoda za ESG izvještavanje te Jakov Kolega, direktor Greengreen Advisory. U panelu o održivom poslovanju panelisti su bili: Marina Rožić, glavna tajnica HGK-a, Dino Novosel, direktor Greenwaya, Marija Hanzec iz OEIH-a, Mario Špadina, direktor SeaCrasa te Aco Momčilović, predsjednik Global AI Ethics instituta.
U samostalnom izlaganju svoje poslovanje predstavila je Petra Grgasović, direktorica u ERKON-u d.o.o. Govorila je o projektu ‘RIS ECOMOVE: Zelena tranzicija organizacijske mobilnosti’.
– Održiva organizacijska mobilnost postavlja brojne izazove za poslodavce, ali je isto tako izvanredna prilika za ostvarenje ušteda CO2 emisija, te za povećanje konkurentnosti na tržištu poslodavaca koji se odluče hrabro krenuti u zelenu tranziciju. Tvrtka ERKON d.o.o. kroz projekt ‘RIS ECOMOVE’ pomaže takvim organizacijama ili u procesu elektrifikacije voznog parka, ili izrade plana zelene mobilnosti za zaposlenike. Ono čime se posebno ponosimo je činjenica da umrežavamo inovatore i mlade firme s velikim tvrtkama, privatnim i javnim, koje trebaju nova rješenja – istaknula je Grgasović.
Samostalno izlaganje o radnoj integracije ranjivih skupina kroz model gospodarenja tekstilnim otpadom imala je i Karolina Kraljić iz Udruge Humananova, a održana su i još dva panela: ‘Kružna ekonomija’, na kojem su govorili direktori četiri zagorske tvrtke koji su je implementirali u svoje poslovanje – Saša Muminović (AquafilCro), Anđelko Švaljek (RGNC Grupa), Denis Čirjak (Valoviti papir – Dunapack) i Robert Vražić (Vetropack Straža) te županijska pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar. Konferencija je zaključena panelom ‘Od temelja do krova’, u kojem su sudjelovali Marko Akmačić iz MDK Građevinara, Tomislav Jugec, vlasnik i direktor Talo Solutions d.o.o. te Ratko Tuđa, vlasnik i direktor tvrtke NETeko d.o.o.
– Naša praksa ‘od temelja do krova’, počinje već u samom planiranju investicije, odnosno stambene zgrade, gdje mi razmišljamo o orijentaciji stanova, o odabiru materijala, poziciji toplinskih mostova i slično. Zelena gradnja za nas počinje već kod same ideje, a ne kod početka izvođenja radova. Također, naša tvrtka u svom poslovanju primjenjuje brojne elemente koji su usko vezani uz ovu temu – od tehnologija poput dizalica toplice koje štede do 70 posto energije, preko pametnih sustava upravljanja, do korištenja recikliranih materijala… Također, u velikoj mjeri lokalno nabavljamo materijale, što smanjuje štetne emisije do 15 posto prilikom transporta – navodi Akmačić iz tvrtke MDK Građevinar.
Tvrtka trenutno u pripremi ima tri projekta, od kojih su dva na području Zagorja i jedan u Zagrebu.
– Što se tiče samih materijala, kod fasade koristimo toplinsku izolaciju kojom smanjujemo gubitke i do 60 posto, ugrađujemo troslojnu stolariju koja može nositi uštedu i do 40 posto. Što se tiče sustava grijanja, koristimo toplinske pumpe i podno grijanje, što može uštedjeti od 15 do 20 posto energije. Isto tako, kao što sam spomenuo, kod faze projektiranja stanova pazimo na orijentaciju, gledamo da se stanovi nalaze na jugoistoku ili jugozapadu jer i pozicija može donijeti uštedu od 20, do 30 posto! Također, svi naši projekti opremljeni su LED rasvjetom sa senzorima, koristimo štedne slavine, a radimo i pripreme za punionice za električna vozila na vanjskim dijelovima objekata – pobrojao je Akmačić.
Zajednička vizija
Jasno je kako je zelena tranzicija izazov, ali i prilika, ne samo za gospodarstvo, već i za društvo u cjelini. Zaključci s konferencije jasno su pokazali da Hrvatska ima potencijal, znanje i resurse da bude predvodnica održivog razvoja u regiji, ali za to je potrebna zajednička vizija, konkretne mjere i kontinuirani dijalog između privatnog i javnog sektora.
Istaknimo i kako su organizatori konferencije Metropolitan Hrvatska d.o.o i Sky Media, a održana je pod pokroviteljstvom Krapinsko – zagorske županije.
