Brojni korisnici društvenih mreža i medijskih portala izražavaju zabrinutost zbog neuobičajeno velike pojave smrdljivih martina na zidovima, prozorima i u stanovima. Iako ove stjenice ne predstavljaju opasnost za ljude, njihov neugodan miris i masovna pojava stvaraju značajnu nelagodu u svakodnevnom životu, piše Index.
Tko su “smrdljivi martini” i zašto su sada svuda?
U hrvatskim naseljima prisutne su tri vrste tzv. smrdljivih martina – dvije domaće vrste te invazivna smeđa mramorasta stjenica porijeklom iz Azije. Upravo je ova potonja posljednjih godina postala dominantna, zamijenivši tradicionalne domaće vrste koje su sezonski znale ulaziti u domove tijekom hladnijih mjeseci.
Smeđa mramorasta stjenica prvi put je zabilježena u Hrvatskoj 2017. godine na području Rijeke, a već 2019. zabilježene su njezine masovne pojave u poljoprivredi, posebno u nasadima soje i voćnim kulturama.
Zašto je Halyomorpha halys tako uspješna?
1. Nije izbirljiva prema hrani:
Ova stjenica se hrani na preko 300 biljnih vrsta – od ratarskih kultura i voćaka do ukrasnog bilja i povrća. Takva prehrambena prilagodljivost omogućuje joj da preživi u gotovo svakom okolišu.
2. Nema prirodnih neprijatelja u Europi:
U svojoj izvornoj domovini (Kina, Japan, Koreja), ovu vrstu reguliraju prirodni parazitoidi, poput osice Trissolcus japonicus. No u europskim ekosustavima takvi neprijatelji ne postoje, pa se populacija stjenica širi bez kontrole.
3. Prilagodljivost klimatskim uvjetima:
Za razliku od mnogih invazivnih vrsta koje ovise o toplim klimama, smeđa mramorasta stjenica podnosi i hladnije uvjete, što joj omogućuje preživljavanje i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske.
4. Učinkoviti obrambeni mehanizmi:
Luče specifične kemikalije koje odbijaju predatore, dok im čvrsti vanjski omotač otežava djelovanje pesticida.
5. Ograničene mogućnosti suzbijanja:
Zbog njezinog skrovitog načina života i mobilnosti, kemijsko suzbijanje je ograničeno. Insekticidi često ne djeluju na jaja i ličinke, dok se odrasle jedinke brzo vraćaju nakon tretmana.
Utjecaj na poljoprivredu
Poljoprivrednici već prijavljuju ekonomske štete, osobito u voćarstvu. Halyomorpha halys uzrokuje deformacije plodova, nekroze i opadanje prinosa. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da su populacije ove stjenice u pojedinim regijama već dosegle razine koje se smatraju gospodarski značajnima.
Kako se zaštititi?
Građani mogu poduzeti sljedeće mjere:
- Zatvaranje svih ulaznih otvora u kućama i stanovima.
- Ugradnja zaštitnih mreža na prozore i otvore.
- Izbjegavanje diranja stjenica zbog mogućih alergijskih reakcija.
Stručnjaci preporučuju sljedeće pristupe za poljoprivredu:
- Rano otkrivanje: Praćenje populacije pomoću feromonskih lovki.
- Ciljano tretiranje: Usmjereno korištenje insekticida u fazama kada su ličinke najosjetljivije.
- Biološka kontrola: Dugoročna rješenja poput uvođenja specifičnih parazitoida zahtijevaju znanstvenu procjenu prije implementacije.
- Integrirani pristup zaštiti bilja: Kombinacija bioloških, kemijskih i preventivnih mjera u suradnji stručnjaka i regulatornih tijela.
Dugoročna prijetnja ili prolazna smetnja?
Trenutna pojava invazivne stjenice u Hrvatskoj ne pokazuje znakove povlačenja. Stručnjaci upozoravaju da bi, bez sustavne nacionalne strategije, problem mogao postati trajan i sve ozbiljniji – ne samo za kućanstva, već i za domaću proizvodnju hrane.
Smeđa mramorasta stjenica, iako bezopasna za zdravlje ljudi, postaje ozbiljna prijetnja za poljoprivredu i kvalitetu života u urbanim sredinama. Pravovremeno informiranje, praćenje i integrirani pristupi zaštiti ključni su za sprječavanje daljnjeg širenja i ublažavanje šteta.
