Prema najnovijim podacima Eurostata, u Hrvatskoj je lani čak 810.000 ljudi, odnosno 21,7 posto stanovništva, bilo u riziku od siromaštva. Taj je postotak neznatno porastao u odnosu na 2021. godinu kada je iznosio 20,9 posto.
Posebno je teška situacija u Panonskoj Hrvatskoj, gdje je stopa siromaštva dosegnula 31 posto, što je znatno iznad prosjeka EU i čini ovu regiju jednom od najsiromašnijih u Europskoj uniji. Jadranska Hrvatska bilježi porast siromaštva s manje od 20 posto u 2021. na 22,9 posto prošle godine, dok je Zagreb s 11,1 posto i Sjeverna Hrvatska s 18,3 posto znatno bolje.
Glavni razlog porasta siromaštva je rast inflacije, zbog koje je prag siromaštva za jednočlano kućanstvo porastao s 403 eura na 617 eura mjesečno, a za četveročlano kućanstvo sa 847 na oko 1300 eura.
Prema “Karti siromaštva“ Svjetske banke, najsiromašnije općine imaju stopu rizika od siromaštva i preko 60 posto, dok neke općine poput Čabra gotovo uopće nemaju siromašnih stanovnika.
Trend rasta siromaštva u Hrvatskoj je zabrinjavajući i ukazuje na duboke socijalne i ekonomske izazove, zbog čega većina Hrvata smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru.
