Najrizičnija smo županija u Hrvatskoj
Okrugli stol o klizištima u Krapini: “Moramo učiti živjeti s rizikom, ali i bolje planirati prostor”

U Poduzetničkom inkubatoru u Krapini danas je održan okrugli stol na temu klizišta, u organizaciji Područne službe civilne zaštite Krapina, povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, koji se obilježava 13. listopada. Događaj je održan pod pokroviteljstvom Krapinsko – zagorske županije i u suradnji sa županijskim Poslovno-tehnološkim inkubatorom.

Na skupu su sudjelovali predstavnici struke, lokalne samouprave i institucija koje se svakodnevno suočavaju s posljedicama klizišta – od geologa i projektanata do županijskih uprava i načelnika pogođenih općina. Cilj okruglog stola bio je razmijeniti iskustva, predstaviti podatke i ukazati na važnost prevencije i odgovornog prostornog planiranja.

Klasiček: “Klizišta su stalni izazov Zagorja”

Voditelj Područne službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček istaknuo je kako je tema klizišta u Krapinsko-zagorskoj županiji “uvijek aktualna”, s obzirom na prirodne karakteristike terena.

– Ideja današnjeg okruglog stola je da predstavnici struke iznesu svoja saznanja o vrstama i dinamici nastanka klizišta te o mogućnostima prevencije i smanjenja šteta – rekao je Klasiček, dodavši da civilna zaštita ima ključnu ulogu u prvim reakcijama na terenu u slučajevima kada klizišta ugroze živote ili imovinu građana.

Sudjelovali su i predstavnici Ureda za graditeljstvoŽupanijske uprave za ceste, te načelnik Općine Jesenje Dario Cvrtila, koji je podijelio iskustva iz sanacije velikog klizišta u Donjem Jesenju.

660 aktivnih klizišta u županiji

Predstavnik Hrvatskog geološkog institutaVlatko Gulam, iznio je zabrinjavajuće podatke: na području županije evidentirano je 660 aktivnih klizišta, čime je Krapinsko-zagorska županija među najrizičnijima u Hrvatskoj.

– Iako se točna lokacija novog klizišta ne može predvidjeti, moguće je zonirati prostor prema podložnosti – objasnio je Gulam.


– Na karti smo odredili crvene, žute i zelene zone, ovisno o razini rizika, te definirali mjere koje bi se trebale poštovati u prostornom planiranju. Zapadni i središnji dijelovi županije najpodložniji su klizanju tla – dodao je.

“U 12 godina sanirali smo 76 klizišta, vrijednih 8,1 milijun eura”

O aspektu infrastrukture govorio je Stjepan Sirovec iz Županijske uprave za ceste (ŽUC). Prema njihovim podacima, između 2013. i 2025. godine sanirano je 76 klizišta na županijskim cestama, ukupne vrijednosti više od 8,1 milijun eura.

– Svake godine prosječno saniramo oko pet klizišta. Cijene sanacija variraju od 20.000 do 700.000 eura – pojasnio je Sirovec.


– Nažalost, klizišta su pojava koja će nas i dalje pratiti, dijelom zbog prirodnih, ali i ljudskih čimbenika. Možemo utjecati na smanjenje broja klizišta ako pazimo gdje gradimo, ako pravilno rješavamo odvodnju oborinskih voda i ako spriječimo prekomjernu sječu vegetacije – zaključio je.

“Klizišta su naš svakodnevni izazov – moramo poštovati prirodu i planirati odgovorno”

Župan Željko Kolar istaknuo je da su klizišta za Krapinsko – zagorsku županiju ono što su poplave za Karlovačko područje – stalna prijetnja.

– Od 2014. godine u sanaciju klizišta uloženo je više od osam milijuna eura, od čega je oko 70 posto vlastitih sredstava županije – rekao je Kolar.


– To su sredstva koja smo mogli uložiti u modernizaciju cesta i komunalnu infrastrukturu, no morali smo ih usmjeriti na sanacije. Još veći problem imaju općine i gradovi koji nemaju fiskalni kapacitet za takve zahvate – upozorio je.

Kolar je također istaknuo potrebu bolje kontrole prostornog planiranja, posebno s obzirom na činjenicu da županija ima više od 6500 potencijalnih lokacija klizišta.

– Moramo poštivati prirodu i drugačije projektirati. Ljudi koji bespravno grade moraju biti svjesni da preuzimaju rizik – naglasio je župan, dodavši da županija u novom prostornom planu posebnu pažnju posvećuje detekciji i prevenciji klizišta.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike