Čak 37 pasa spašeno je ovih dana iz romskih naselja u Međimurju, potvrdila je Aleksandra Hampamer, voditeljica udruge i azila Prijatelji životinja i prirode Čakovec. Kako kaže, problem napuštenih i zanemarenih životinja na tom području traje godinama, a ovo nije njihova prva akcija spašavanja, prenose 24sata.
– Već smo zbrinuli više od 3600 pasa, od čega čak 900 iz romskih naselja. Problem je u tome što stalno dovlače nove pse. Ne cijepe ih, ne čipiraju i ne brinu o njima. Od posljednjih 37, pola ih je bilo mužjaka, pola ženki. Većina je u dobrom stanju, ali jedan je pas teško bolestan i iscrpljen. Svi traže novi dom – kazala je Hampamer.
Psi bez nadzora i kontrole
Iz udruge Prijatelji životinja upozoravaju da je u naseljima poput Kuršanca, Gornjeg Kuršanca, Hlapićine, Orehovice, Pribislavca, Paraga i Piškorovca situacija već godinama izvan kontrole. Psi slobodno lutaju ulicama, nekontrolirano se razmnožavaju, a zakonske obveze o mikročipiranju i kastraciji uglavnom se ne provode.
Nedavno su djelatnici čakovečkog skloništa, uz policijsku pratnju i komunalne redare, proveli kontrolu u naselju Kuršanec. Samo toga dana iz jednog naselja izvukli su 37 pasa.
– Mnogi su uzeti s istih adresa kao i ranije. Stanovnici stalno nabavljaju nove pse i tvrde da ih ‘imaju odmalena’, iako ih nisu cijepili, očistili od parazita, mikročipirali ni kastrirali – objašnjava Hampamer.
Zakoni koji se ne provode
Iz Prijatelja životinja upozoravaju da problem dodatno pogoršava neprovedba obavezne kontrole mikročipiranja na razini županije. U praksi to znači da neoznačeni psi iz drugih općina često završavaju upravo u romskim naseljima, gdje se dalje razmnožavaju.
– Kada i dođe do kontrola, prekršajnih naloga i sudskih odluka, kazne se rijetko mogu naplatiti jer su počinitelji najčešće korisnici socijalne pomoći. Time zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru – ističe Hampamer.
Gradovi i općine Međimurske županije, zajedno s udrugom, godinama ulažu značajna sredstva u zbrinjavanje i kastraciju pasa, ali resursi su ograničeni. Samo za osnovne veterinarske zahvate potrošene su stotine tisuća eura, dok liječenje bolesnih i zlostavljanih pasa višestruko povećava troškove.
Procjenjuje se da iz romskih naselja svake godine treba zbrinuti 400 do 500 pasa, što ne bilježi nijedna druga županija u Hrvatskoj. Sklonište u Čakovcu, koje pokriva područje čak 25 gradova i općina, nosi najveći teret tog problema.
Snježana Klopotan Kačavenda iz udruge Prijatelji životinja upozorava na širu društvenu dimenziju problema.
– Nažalost, sav trud čakovečkog skloništa da pomogne psima iz romskih naselja samo je gašenje požara žličicom vode. Dok drugdje u Hrvatskoj građani plaćaju 150 eura kazne ako psa ne drže na povodcu, u romskim naseljima psi lutaju bez nadzora, necijepljeni i nekastrirani. Mačaka gotovo da i nema jer ne prežive. Sustav tolerira da se zakoni ne primjenjuju jednako, a to razara povjerenje u institucije – upozorava Klopotan Kačavenda.
Poziv na hitnu akciju
Udruga poziva nadležne institucije da bez odgode osmisle i provedu učinkovite mehanizme nadzora i sankcioniranja.
– Ovaj problem mora se riješiti na državnoj razini, sustavno i trajno. Samo zakoni koji vrijede jednako za sve mogu jamčiti pravnu sigurnost i povjerenje u institucije – zaključila je Klopotan Kačavenda.
