Krajem rujna ove godine depoziti kućanstava u bankama u Hrvatskoj iznosili su blizu 42 milijarde eura, otkrivaju novi podaci Hrvatske narodne banke.
U proteklih godinu dana depoziti kućanstava rasli su za 7,6 posto, pri čemu su prekonoćni depoziti veći za 13,1 posto, a oročeni depoziti manji za 6,3 posto. Rast prekonoćnih depozita tumači se većim plaćama i više tekućeg novca na računu, a pad oročenih depozita prebacivanjem štednje u državne obveznice koje imaju veće godišnje prinose.
Tako su oročeni depoziti kućanstava krajem rujna iznosili oko 10 milijardi eura, a prekonoćni depoziti (slobodan novac na računima) više od 30 milijardi eura. Kamatne stope za prekonoćne depozite iznose tek 0,02 posto godišnje, za oročenu štednju prosječna je kamata 1,30 posto, a godišnja stopa prinosa na treće izdanje državnih obveznica za građane iznosila je 2,60 posto, prenosi Danica.
Kad je riječ o prosječnim depozitima po stanovniku po županijama, najbogatiji su Istrijani s 15.100 eura na računu. Slijede Zagreb (14.200), Dubrovnik (13.800), Rijeka (13.700), Zadar (11.700) i Split (11.200 eura).
Po depozitima su pak najsiromašniji Vukovarci (prosječno 5000 eura po stanovniku u županiji). U istom su društvu i u Virovitičko – podravskoj (5400), Sisačko – moslavačkoj (5770) te Brodsko – posavskoj županiji (5800 eura depozita po glavi). Sjever Hrvatske općenito je osjetno siromašniji od juga. Tako je, primjerice, u Krapinsko – zagorskoj županiji prosječan depozit po stanovniku 6800 eura, u Varaždinskoj 7100, a u Međimurskoj županiji 8100 eura.
